Nogomet JESMO LI BOLJI?

Hrvatska je pet godina starija i tri puta iskusnija, ali...

Je li Hrvatska doista bolja od Srbije kako to gotovo svi tvrde? Najbolji odgovor na to pitanje dobit ćemo na terenu, ali postoji više elemenata koji pozivaju na dodatan oprez i ukazuju na to da bismo mogli biti u zabludi...

Prema najavama koje stižu iz jednog i drugog tabora, ovo su sastavi koji bi večeras trebali istrčati na Marakanu.

Srbija: Stojković (Partizan) – Ivanović (Chelsea), Subotić (Borussia Dortmund), Nastasić (Manchester City), Kolarov (Manchester City) – Fejsa (Benfica), Matić (Benfica) – Tadić (Twente), Đuričić (Benfica), Marković (Benfica) – Mitrović (Anderlecht)

Hrvatska: Pletikosa (Rostov) – Srna (Šahtar), Ćorluka (Lokomotiv Moskva), Šimunić (Dinamo), Lovren (Southampton) – Rakitić (Sevilla), Vukojević (Dynamo Kiev), Modrić (Real Madrid), Perišić (Wolfsburg) – Mandžukić (Bayern), Olić (Wolfsburg)

Svi znamo koliko naš izbornik voli sve iznenaditi nekom odlukom. Ako je Mateo Kovačić potpuno spreman, možda on bude u sastavu umjesto Vukojevića ili čak Perišića; možda Eduardo ipak osvane u prvom sastavu, a moguće je i da se Štimac u posljednji čas ipak odluči promijeniti sustav u 4-2-3-1 ili pak povuče neki drugi neočekivani potez.

Vjerojatnost da će Siniša Mihajlović nešto promijeniti kod svojih znatno je manja – naprosto zato što je ovo najjači mogući sastav koji Srbija trenutačno može izvesti. Nedostaju samo 'nemuzikalni' Adem Ljajić i Nemanja Vidić, koji se još prije dvije godine povukao iz reprezentacije.

284454,284453,284436,284008
Gledajući pojedinačnu kvalitetu i reputaciju igrača, kao i to u kojim klubovima igraju, Srbija ne izgleda ništa slabije. Tome u prilog govori i procjena tržišne vrijednosti: prema Transfermarktu, ovih srpskih 11 'teško' je 127 milijuna eura (11,5 po igraču), a hrvatskih 117,8 milijuna (10,7 po igraču). Kad bismo, recimo, umjesto Vukojevića stavili Kovačića, bili bismo gotovo izjednačeni (127 – 125,8) – druga je stvar koja bi od tih postava bolje funkcionirala na terenu.

Ta je tržišna vrijednost sasvim neravnomjerno raspoređena. Srbija na papiru ima daleko kvalitetniju i vredniju obranu (74 mil. eura prema naših 25), dok je Hrvatska u ovim postavama jača u veznom redu (64 – 48,5) i pogotovo u napadu (26 – 3). Vratari su podjednake vrijednosti. Kod Srba su na najvećoj cijeni Matić (22), Ivanović (22), Nastasić (21) i Subotić (20), a najslabije kotiraju Stojković (1,5), Fejsa (2,5) i Mitrović (3). Među Hrvatima su na vrhu Modrić (35), Mandžukić (23) i Rakitić (15), a na dnu Šimunić (1), Pletikosa (1,8) i Olić (3). Naravno, ove brojke treba uzeti samo informativno i s debelom rezervom, jer tržišna vrijednost se ni u kom slučaju ne može izjednačiti s realnom kvalitetom.

Ono u čemu je razlika između Hrvatske i Srbije doista velika je iskustvo. Hrvatskih 11 ima gotovo tri puta više reprezentativnih nastupa od srpskih: naš prosjek je 60,2, a njihov 22,1! Također, naši igrači su u prosjeku čak pet godina stariji (28,7 godina) od njihovih (23,7)...

Je li to prednost? S godinama i iskustvom dolazi rutina koja može biti ključna u situacijama pod pritiskom. Ali ima nešto i u mladosti: dok su svi naši najavljeni igrači otprilike u svom zenitu ili pak u laganom padu, velika većina Srba je u usponu, gladna igre i dokazivanja. Ni oni sami još ne znaju koji su limiti njihovog potencijala.

Tržišna vrijednost, starost i iskustvo vrlo su važni pokazatelji, ali ni svi oni zajedno ne mogu dati objektivnu sliku o kvaliteti momčadi, koja nikad nije jednaka zbroju pojedinačnih kvaliteta igrača – može biti viša, ali i niža. Po onome dosad viđenom, Hrvatska doista jest jača momčad; uostalom, nakupila je čak devet bodova više od Srbije. Međutim, teško se oteti dojmu da smo u silaznoj putanji, i to vjerojatno još od drugog poluvremena one utakmice sa Srbijom u Zagrebu: gosti su tada dominirali, Pletikosa spašavao, a naši igrači možda i instinktivno 'povukli kočnicu' nakon vodstva 2-0. Treba se sjetiti i da su oba gola uslijedila kao posljedica velikih grešaka gostiju.

Četiri dana kasnije, jedva smo se nekako provukli u Walesu, preokrenuvši vodstvo domaćih u zadnjih 15 minuta. Zatim je stigao šokantni domaći poraz od Škotske, a prijateljske utakmice koje su uslijedile nisu probudile optimizam – Portugal nas je relativno lako pobijedio, a Lihtenštajn nam je gotovo parirao u susretu koji smo dobili tek u 86. minuti. No ako ćemo biti sasvim iskreni, Hrvatska je vrlo rijetko u ovim kvalifikacijama igrala na razini svoje reputacije i malo kad je izgledala dobro organizirana na terenu, ali je imala i dosta sreće – sve do Škotske.

Srbija je u pravilu izgledala još gore, osim u domaćoj utakmici protiv Walesa, koji je i nama priuštio najuvjerljiviji domaći nastup. No dok su Orlovi u Novom Sadu 'nakantali' Zmajeve 6-1, mi smo im stotinjak kilometara zapadnije, u Osijeku, uspjeli tek dvaput pogoditi mrežu. Priča o 'boljoj momčadi' je relativna, pogotovo sada kad se Srbima vratio Nemanja Matić, kad su im gotovo svi igrači u punoj formi i kad na teren izvode jedanaestoricu koja su jača i spremnija od svih koje su imali u dosadašnjem kvalifikacijskom ciklusu.

Teško je predvidjeti i na čiju bi stranu mogao prevagnuti psihološki moment. Obje momčadi su pod pritiskom samom činjenicom da je ovo susret ljutih rivala u kojem mnogi vide puno više od nogometa. No u natjecateljskom smislu pritisak je znatno manji: Srbi su praktično izgubili sve šanse da se plasiraju u Brazil i s te strane mogu neopterećeno ući u ovu utakmicu.

Hrvatska bi i u slučaju poraza bila u vrlo dobroj poziciji da kvalifikacije završi na drugom mjestu u skupini. Pobjeda bi nam donijela šansu za nešto više tek ako Škotska napravi još jedno čudo i odigra barem neriješeno s Belgijom – ako pobijede i Belgija i Hrvatska, Crveni će vragovi biti u znatno komotnijoj situaciji od nas prije međusobnog susreta u Zagrebu, jer imaju bolju gol-razliku, a u zadnjem kolu dočekuju Wales, dok mi gostujemo u Škotskoj.
284371,284005,284004,284207
Ovo će vrlo vjerojatno biti utakmica u kojoj će presuditi taktička i psihološka priprema. Bilo bi pogrešno očekivati da je kod Srba moral na niskoj razini. Njihov kompletan nogomet jest u ozbiljnoj krizi, ogroman je pritisak na predsjednika saveza Karadžića da podnese ostavku, veliko je i razočaranje u Sinišu Mihajlovića. No momčad je već ranije praktično dosegnula dno: u posljednje dvije utakmice (1-2 u Belgiji i 0-1 protiv Kolumbije u Barceloni) nije izgledala tako loše. Jasno je i da će za ovaj susret biti posebno motivirana da protiv najvažnijeg suparnika pokaže da ipak ima kvalitetu.

S druge strane, situacija u hrvatskom taboru nije baš idealna – ma koliko mi šutjeli o tome. Javnost je bila izrazito nezadovoljna zadnjim slabim predstavama, a najveći dio kritike bio je (i još uvijek jest) usmjeren prema izborniku Štimcu – kako prema taktičkom znanju i zamislima koje je demonstrirao, tako i prema njegovim nerijetko pompoznim i pomalo arogantnim javnim istupima. Među reprezentativce sigurno se uvukao crv sumnje, možda i nepovjerenja: i oni razumiju taktiku, trenirali su ih puno iskusniji i bolji stručnjaci, neki od njih će nakon karijere i sami postati treneri... Ono što je Štimac dosad s njima radio sigurno ih nije moglo impresionirati.

Kad se sve uzme u obzir, ulog je znatno veći za Hrvatsku – ona u ovoj utakmici može više dobiti, ali i više izgubiti, prvenstveno na psihološkom planu. Pobjeda bi učinila čuda za samopouzdanje igrača i donijela ogromnu osobnu satisfakciju Štimcu; poraz bi potpuno razbuktao krizu, a izbornik bi se našao u nezavidnoj i teško izdrživoj situaciji.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
Anketa
Za koliko bi milijuna eura HNK Rijeka trebala prodati Andreja Kramarića, najboljeg strijelca MAXtv Prve lige?

Lige

  • Liga prvaka
  • Europska liga
Pogledaj detaljnu statistiku