UEFIN KOEFICIJENT

Povratak u TOP 20: Hrvatski klubovi ponovno rastu

14.12.2013 u 10:30

Bionic
Reading

Hrvatska nogometna liga, točnije njezini predstavnici, završila je svoj ovosezonski nastup u Uefinim natjecanjima i dodatno popravila svoj službeni rejting u odnosu na lani

MAXtv Prva liga nakon ove će sezone biti 20. u poretku Uefinog nacionalnog koeficijenta i to joj je povratak u društvo TOP 20 nakon 13 godina izbivanja. U 1998. je tadašnji HNL bio 13. liga Europe po snazi, ali prije samo četiri godine bilo smo i 27. Tada je sve izgledalo beznadno, no uslijedio je rast na krilima Platinijevih reformi.

Uefa je u lovu na glasove 'malih' promijenila sustav kvalifikacija za Ligu prvaka i Dinamo je dva puta ušao u elitno društvo. Tako je, unatoč rezultatskim katarzama, podignut cijeli ligaški rejting i Hrvatska se popela za pet, pa i šest mjesta sa svog (nadajmo se vječnog) dna.

Tomečak zabija, Benko sprema, Kantrida slavi a hrvatski koeficijent raste


Došla je 2010. i lijepa pomoć od Hajduka u vidu ulaska i kakvog-takvog ulova u Europskoj ligi, a i od ostalih koji su u pravilu prolazili po pretkolo ili dva, no vječni je prvak uglavnom bio nositelj ovoga projekta. Ove jeseni Dinamo nije ušao u Ligu prvaka i ostao je bez automatska četiri bonus boda, no iskočila je bujica s Kvarnera i s četiri osvojena boda nakon kvalifikacija u kojima nisu bili poraženi osigurala Hrvatskoj ulaz u najboljih 20.

Nekakva projekcija nudi mogućnost skoka za još poziciju ili dvije u iduće dvije sezone, ukoliko hrvatski klubovi zadrže ovaj rang, no najboljih 15. je i dalje dalekosežan cilj. Bilo bi ga važno izboriti jer prvaci iz tog društva izravno ulaze u Ligu prvaka, dok viceprvaci idu u teške kvalifikacije, a puno je prohodniji i prolazak u Europsku ligu preostalim predstavnicima (tada bi ih imali ukupno pet).

Posljednja Dinamova europska pobjeda došla je u Beču na kraju kvalifikacija


Sezona prema ovom kriteriju može dobiti vrlo prolaznu ocjenu i sada treba čekati eventualni novi uzlet koji bi hrvatskim klubovima donio značajnije benefite, a njih se uz dodatan rast kojemu se nudamo od uvođenja Lige 10, može ostvariti za tri ili četiri sezone.

U Uefinim natjecanjima, naravno, tek je na redu proljetni dio natjecanja ali 'ispod hrvatske razine' aktivna su još samo dva kluba. Ludogorec i Maribor, a između tih nacija jači su Bugari koji ne bi preskočili Hrvatsku niti u slučaju da Ludogorec slavi u torinskom finalu. Hrvatska ostaje u TOP 20 i gleda prema gore...

Uefin koeficijent 2014:

1. Španjolska 88.427 (17.928, 18.214, 20.857, 17.714, 13.714)
2. Engleska 82.320 (17.928, 18.357, 15.250, 16.428, 14.357)
3. Njemačka 79.498 (18.083, 15.666, 15.250, 17.928, 12.571)
4. Italija 63.105 (15.428, 11.571, 11.357, 14.416, 10.333)
5. Portugal 57.966 (10.000, 18.800, 11.833, 11.750, 5.583)
6. Francuska 54.333 (15.000, 10.750, 10.500, 11.750, 6.333)
7. Rusija 45.832 (6.166, 10.916, 9.750, 9.750, 9.250)
8. Nizozemska 43.146 (9.416, 11.166, 13.600, 4.214, 4.750)
9. Ukrajina 40.133 (5.800, 10.083, 7.750, 9.500, 7.000)
10. Belgija 36.100 (8.700, 4.600, 10.100, 6.500, 6.200)
11. Turska 34.000 (7.600, 4.600, 5.100, 10.200, 6.500)
12. Grčka 33.200 (7.900, 7.600, 7.600, 4.400, 5.700)
13. Švicarska 31.425 (5.750, 5.900, 6.000, 8.375, 5.400)
14. Austrija 29.925 (9.375, 4.375, 7.125, 2.250, 6.800)
15. Češka 27.850 (4.100, 3.500, 5.250, 8.500, 6.500)
16. Rumunjska 27.257 (6.083, 3.166, 4.333, 6.800, 6.875)
17. Izrael 26.625 (7.250, 4.625, 6.000, 3.250, 5.500)
18. Cipar 23.250 (4.250, 3.125, 9.125, 4.000, 2.750)
19. Danska 21.100 (4.400, 6.700, 3.100, 3.300, 3.600)
20. HRVATSKA 19.625 (3.000, 4,125, 3.750, 4.375, 4.375)
21. Poljska 18.875 (2.125, 4.500, 6.625, 2.500, 3.125)
22. Bjelorusija 18.625 (3.375, 5.875, 3.125, 4.500, 1.750)
23. Škotska (2.666, 3.600, 2.750, 4.300, 3.250)
24. Švedska 16.325 (2.500, 2.600, 2.900, 5.125, 3.200)
25. Bugarska 14.875 (3.125, 4.625, 1.500, 0.750, 4.875)
...
Ukupan koeficijent i razrada po sezonama računajući i ovu koja je u tijeku