SPORTSKI PSIHOLOG

Kako izbaciti milijune iz glava mladih sportaša?

18.04.2013 u 12:00

Bionic
Reading

Profesor Amir Zulić od 1994. godine bavi se psihološkom pripremom i psihološkom dijagnostikom sportaša, a svakako je zanimljivo čuti i njegovo mišljenje o nekada uspješnim sportašima koji su nekoliko godina nakon završetka karijere ušli u financijske probleme

Jedan od posljednjih slučajeva svakako je onaj bivšeg uspješnog nogometaša Dinama Joze Gašpara koji je, očito zbog financijskih problema, napravio glupost koja će ga obilježiti za cijeli život. Naime Gašpar je vlastitom igraču ukrao kreditnu karticu te je nakon što su ga nadzorne kamere snimile kako kupuje robu u NK Prečko dobio otkaz.

Goran Ivanišević jedan je od mnogih sportaša koji su javno govorili o tome da su uložili velik dio novca u građevinu, a na koncu im se nije isplatilo. Iva Majoli puno je toga uložila u teniske terene da bi se pokazalo kako joj taj posao radi minus, a slično je bilo i s boksačkom legendom Željkom Mavrovićem koji je sve što je imao uložio u proizvodnju zdrave hrane u Slavoniji. Sličnih primjera ima jako puno…

'Na slučajeve koje navodite možda je utjecaj imala i recesija koja, ako ćemo biti iskreni, utječe na sve nas, pa tako i na sportaše. Drugi dio jest pitanje na koje je teško dati odgovor: koliko sportaši pametno ulažu svoj novac?', za tportal.hr je kazao poznati sportski psiholog Zulić iz tvrtke Ponder, dodavši:

amir zulić
Treba imati na umu da velik broj sportaša prerano dolazi do velikog novca i ponekad jednostavno ne znaju što će s njim.

'Treba imati na umu da velik broj sportaša prerano dolazi do velikog novca i ponekad jednostavno ne znaju što će s njim. Možda njihovi roditelji i bliža rodbina vide stalno financijsko rješenje i mirnu budućnost, ali istina je sljedeća - ne postoji apsolutna sigurnost ni s jako puno novca.'

No Zulić je mišljenja kako se često događa da sportaši koji su u karijeri puno zaradili misle da više ništa ne trebaju raditi ostatak života.

'Oni koji su zaradili velik novac nakon završetka aktivnog bavljenja sporom često ulaze u životnu pasivnost jer misle da ne trebaju ništa raditi, da su se puno odricali te da je vrijeme za uživanje. Takav način života je vrlo loš jer sportaš koji je naporno radio da bi uspio teško doživljava takve promjene. Najbolje bi bilo da sportaši nemaju osjećaj da su zaradili novac za ostatak života jer i nakon završetka sportske karijere i dalje postoji život i čovjek se i dalje treba truditi kako bi opstao.'