Nepregledna divlja prostranstva bogata životom čovjek je svojim razvojem raskomadao u izolirane djeliće prirodnih staništa. Ceste, gradovi, ograde, kanali, poljoprivredna zemljišta i ostali utjecaji čovjeka na okoliš kulise su spomenutog reality showa, kojima je život određenih životinjskih vrsta sveden na izoliranost sličnu onoj u Big Brother kući. Za razliku od reflektora u kući Velikog brata, ova mala izolirana staništa nadsvođuju ozonske rupe. Drugim riječima, čovjekov utjecaj na globalnu klimu i smanjenje prirodnih staništa glavni su uzroci izumiranja desetaka životinjskih vrsta godišnje. Ironično je što bi gledateljima koji više mare za sudbinu natjecatelja na Farmi nego za životinje na rubu istrebljenja upravo forma reality showa mogla skrenuti pažnju na problematiku izumirućih ili već izumrlih vrsta.

Godinama su nas majstori dokumentaraca, poput Davida Attenborougha, fascinirali svojim uracima dovodeći nas oči u oči s divljom i neukroćenom prirodom pružajući nam uvid u mnoge dotad neviđene ljepote živih bića. Danas takvi dokumentarci jednostavno više nisu dovoljni.

Primat u dokumentarističkom svijetu preuzimaju serijali poput Animals At The Edge koji prikazuje National Geographic Wild, a stanje ugroženih vrsta je došlo do toga da serijal ne prikazuje pripadnike ugroženih vrsta, već posljednu živuću jedinku na Zemlji, posljednji primjerak evolucije stare stotinama tisuća godina.

Jedan od glavnih protagonista serijala je Usamljeni George, posljedni primjerak podvrste galapagoske kornjače. Američki biolog Joseph Vagvolgyi pronašao je Georga na otoku Pinta 1971. te ostao skamenjen od oduševljenja budući da se za ovu podvrstu galapagoske kornjače smatralo da je odavno izumrla.

No za razliku od trivijalnih intriga Farme i Big Brothera, protagonist ove priče ima ozbiljnijih problema – star je između 60 i 90 godina, a znanstvenici smatraju da se nikad u životu nije susreo sa ženkom svoje vrste te da će s njim zauvijek nestati geni koji se razvijaju već 250 milijuna godina. National Geographic Wild po prvi puta na ovako direktan način gledateljima donosi probleme posljednje jedinke vrste te ekstremne napore stručnjaka u borbi za njezin opstanak.

Zahvaljujući serijalu Animals At The Edge i znanstvenicima koji na njemu rade, ukazao se tračak nade za Usamljenog Georga. Naima, znanstvenici su otkrili ženku Georgeu srodne vrste kornjača koja s njim dijeli polovinu gena, što ukazuje na to da su se ove dvije vrste nekad u povijesti parile. Ukoliko ih uspiju pariti, znanstvenici će uspjeti očuvati vrstu koja je već jednom nogom zakoračila u istrebljenje.
Georgeovu sudbinu dijeli i ženka vrste kornjače s mekim oklopom naziva Rafetus swinhoei. Ova najveća slatkovodna kornjača nekad je nastanjivala riječna područja cijele Kine i Vijetnama u kojem je vrlo cijenjena te je se smatra svetom životinjom u nekim dijelovima zemlje. Nažalost, vrsta se svela na svega tri mužjaka koji žive u zoološkim vrtovima Kine i Vijetnama. No, ponovno čudesno, prošle godine je pronađena posljednja ženka ove vrste u divljini.

Jedini spas ove vrste znanstvenici vide u uspješnom parenju ženke s jednim od mužjaka, no s obzirom na to da je ove vodozemce izuzetno teško transportirati, jedini mogući izbor se sveo na mužjaka u obližnjem zoološkom vrtu Sozhou.

Problem leži u činjenici da se dotični mužjak nije nikad susreo sa ženkom svoje vrste, a znanstvenici strahuju da bi taj 'sudar naslijepo' mogao završiti kobno po ženku budući da je njezin budući ljubavnik posljednju kornjaču s kojom je došao u kontakt ubio.

Mnoštvo životinja poput kornjače swinhoei dijeli s njom neobična imena – zlatnogrba slonovska rovka, žutorepi vuneni majmu, sjeverni dlakonosi vombat samo su neke od njih. Za većinu prosječan čovjek ni ne zna kako izgleda, što ne čudi jer, osim neobičnog imena, s kornjačom swinhoei dijele istu sudbinu vrste na zalasku. S druge strane, mnoge životinje koje su dobro poznate ljudima i smatramo ih prekrasnima, dobrohotnima i čudesnima također nisu pošteđene istrebljenja. Najbolji primjer je planinska gorila, jedina životinja kojoj je prijetilo izumiranje u istom stoljeću kada je otkrivena.

Znanstvenici i borci za očuvanje životinjskih vrsta shvatili su da je televizija jedini način kako približiti problematiku izumiranja vrsta čovječanstvu. Budući da je televizija medij koji najlakše oblikuje javno mnijenje i najbrže djeluje na kolektivnu svijest, dodatna vrijednost joj se pridodaje kad se njezina moć koristi u svrhe očuvanja okoliša i života.

Tom mišlju vodili su se, poput znanstvenika serijala 'Animals At The Edge', i producenti britanske kuće ITV. Osmislili su reality show The Extinct koji donekle podsjeća na Big Brother i Farmu s početka. Naime, uposlili su nekoliko britanskih celebrityja poput Davida Sucheta i Sadie Frost da gledatelje upoznaju s osam životinjskih vrsta kojima prijeti izumiranje.

Kao u svakom realityju, gledatelji su izabrali životinju kojoj su, po njihovom mišljenju, najpotrebnija sredstva i pomoć kako bi preživjela. 'Pobjednica' je dobila pola uloženih sredstava, dok je druga polovica ravnomjerno raspodijeljena za borbu za preživljavanje ostalih sedam vrsta.

'The Extinct' usto podsjeća na bitne probleme globalnog eko-sustava. U periodu od 1970. do 2003. brojnost kopnenih vrsta se smanjila za 31 posto, a morskih za 27 posto. Kako su se potencijalni kandidati sveli na posljednju jedinku svoje vrste, možda nam zaista treba show u kojem ćemo glasati za koju životinju želimo da ostane s nama, bar do sljedećeg tjedna.

Ne propustite:
'Animals At The Edge'