TV TRANSFORMACIJA MEDIJA

Kako je televizija postala elitna zabava

Provjereni autori, ozbiljni literarni predlošci, prva glumačka ekipa, povijesno vjerna scenografija, raskošna produkcija u kojoj se ne štedi na novcu i ljudima – to je ono čime se američka pretplatnička TV mreža HBO u novom mileniju odlučila boriti protiv konkurencije. Najnovije serije poput ‘Carstva poroka’ i ‘Igara prijestolja’ dokazuju da ‘žvakača guma za oči’ može biti elitna kulturna zabava. Nakon trivijalne, na pomolu je neka nova televizija

Posljednjeg vikenda rujna čuvena američka TV-mreža HBO (Home Box Office) emitirala je prvi nastavak druge sezone proslavljene serije ‘Carstvo poroka’. Na radost poklonika ove sage o Atlantic Cityju u turbulentno vrijeme prohibicije , vratio se političar i mafijaš Nucky Thompson (nenadmašni Steve Buscemi), mladi gangster Jimmy Darmody (Michael Pitt) i sva ona probrana ekipa pitoresknih lopina, od mafijaša Arnolda Rothsteina i Luckyja Luciana, do Meyer Lanskyja i Al Caponea koji će u sljedećih dvanaest epizoda držati gledatelje prikovane uz male ekrane.

NAJBOLJE OD KOMERCIJALNE TELEVIZIJE

Seriju je kritika proglasila najboljim što se komercijalnoj televiziji moglo dogoditi prošle godine, potvrdivši da je uspješni tandem, scenarist i producent Terence Winter (autor ‘Obitelji Soprano’) i oskarovac Martin Scorsese osuđen na još jedan nedvojbeni uspjeh. Kada se počela prikazivati, mediji su naveliko pisali o najskupljoj pilot-epizodi u povijesti malog ekrana (18 milijuna dolara), a Njujorčani i danas, kao jednu od turističkih atrakcija, ponosno pokazuju napuštene dokove Brooklyna na kojima je za potrebe televizijskog ‘grada poroka’ u najsitnije detalje rekonstruiran Atlantic City dvadesetih godina prošloga stoljeća, najveći set u New Yorku od vremena nijemog filma.

‘Carstvo poroka’ je najbolji primjer kako to radi HBO: provjereni autori, ozbiljni literarni predlošci, prva glumačka ekipa, autentična i povijesno vjerna scenografija, raskošna produkcija u kojoj se ne štedi na novcu i ljudima, u što su se nedavno mogli uvjeriti i Dubrovčani, kada je na snimanje novih nastavaka još jedne HBO-ove uspješnice ‘Igara prijestolja’ stigla ekipa od 200 ljudi, a tijekom pet tjedana snimanja angažirat će kao tehničku podršku oko 200 Dubrovčana i blizu 400 lokalnih statista. Nastavci se snimaju na lokacijama u tri zemlje, a da dočaraju pravu studen, HBO-ovi su se producenti odlučili sve scene iza tzv. Zida, zone vječne zime, snimati u Arktičkom krugu gdje dan traje samo pet sati.
 

Takav se pristup očito isplati jer je, desetu godinu zaredom, HBO i jesenas ubrao više Emmyja od ijedne druge američke TV-mreže. Samo je 'Carstvo poroka' od 18 nominacija osvojilo osam nagrada, a od ukupno 63 nominacije HBO je odnio 19 nagrada za još tri projekta, mini-seriju 'Mildred Pierce', 'Igru prijestolja' i TV-film 'Too Big to Fail'. I 'Obitelj Soprano' je svojevremeno od 111 nominacija osvojila 21 Emmy, ali malo je kojoj mreži pošlo za rukom da u tako kratkom razdoblju producira dva hita različitih žanrova kao što je to HBO uspio s 'Gradom poroka' i 'Igrom prijestolja'. Početkom proteklog desetljeća digli su prašinu kultnim 'Seksom i gradom', serija 'Dva metra pod zemljom' imala je stalne gledatelje širom svijeta, a gledatelji HTV-a ovih se dana i poslije devet godina zakašnjenja mogu uvjeriti zašto 60 epizoda 'Žice' autora, bivšeg novinara crnih kronika, Davida Simona, neki smatraju najboljom TV-serijom svih vremena. Od ostalih mreža, HBO-u trenutno može kvalitetom konkurirati jedino kablovska mreža AMC sa serijom 'Mad Man'.

TRANSFORMACIJA MEDIJA

Nije stoga neobično što se, govoreći o čudesnoj transformaciji američke televizije iz zatupljujuće žvakače gume za oči u kulturološki značajan medij, kao najzaslužnijI spominje baš HBO. Nakon nasilnih policijskih jurnjava i tupavih sit-komedija, američki mali ekran u novom mileniju može ponuditi mnogo bolje od onoga što trenutno nudi današnji Hollywood s hitovima poput 'Veze bez obveze' ili 'Super 8' u produkciji razvikanog Stevena Spielberga. Ono što je za Britance BBC, za Amerikance je to danas HBO.

Sve je počelo 1965, kada je kasniji milijarder i osnivač kablovske televizije Charles Dolan osnovao HBO, izgradivši u Lower Manhattanu u New Yorku podzemnu kablovsku mrežu (zbog visine zgrada TV-signal nije mogao drukčije dopirati do kućanstava), prvu takvu u SAD za koju se plaćala pretplata. Kompanija koja se pročula PO tehničkim inovacijama (prvi satelitski prijenos boks-meča Muhammada Alija i Joe Fraziera 1975) ubrzo je počela producirati i vlastiti program, serije, TV-filmove, dokumentarce. Danas je dio Time Warnera s trenutno više od 28,2 milijuna pretplatnika i 45 milijuna međunarodnih pretplatnika u 151 zemlji, uključujući i Hrvatsku u okviru HBO Adrije. S obzirom da živi od pretplate, mreža ne siluje gledatelje reklamama niti joj reklame određuju sadržaj, pa mnogi sada tvrde da u tom grmu leži tajna uspjeha. I bez reklama, tvrtka godišnje zaradi milijardu dolara, no ono što je izdvaja je inzistiranje na kvaliteti.

VELIKA AUTORSKA IMENA

Tako se dogodio neočekivan obrat, koji neki već krste pravom malom revolucijom: zahvaljujući munjevitom tehnološkom napretku, mali ekran su zapljusnuli nebrojeni komercijalni kanali, koje je trebalo popuniti sadržajem, pa se kvaliteta izgubila u bezglavoj jurnjavi za jeftinim obiljem. U tom grozničavom lovu na što masniji komad profita, HBO je shvatio da će ga njegovi pretplatnici iz močvare tv-trivijalnosti izdvojiti samo ako im pruži iznimnu kvalitetu. Kvaliteta je odjednom postala cool, masovni medij sada producira neke od najozbiljnijih i najizazovnijih djela globalne kulture, a pisanje za televiziju postaje izazov broj jedan. Pisac Terence Winter smatra da ono što u projektima HBO-a privlači imena poput jednog Martina Scorsesea jeste 'mogućnost da ispričaju dobru priču', te je sve više poznatih imena iz Hollywooda, s britanske TV i tradicionalnih američkih mreža koji svoje priče žele ispričati baš na HBO-u.

Scorsese s Mickom Jaggerom priprema serijal o povijesti rocka, piše Financial Times, Dustin Hoffman i producent i scenarist Michael Mann pripremaju dramsku seriju 'Luck' na temu konjskih utrka, Aaron Sorkin (dobitnik Oskara za scenarij 'Društvene mreže') radi na seriji o TV-dnevniku. Tom Stopard je za HBO adaptirao 'Parade’s End' britanskog pisca Forda Madoxa Forda, te je nastala mini-serija o Prvom svjetskom ratu, dok još jedan Britanac, autor, redatelj, popularni komičar Armando Iannucci (autor odlične političke satire 'U banani'), snima političku komediju 'Veep' sa zvijezdom 'Seinfelda' Julijom Louis- Dreyfus.


Kvalitetni autori nude kvalitetne, sofisticirane dijaloge i odnose, pa mafijaš Nucky Thompson u 'Carstvu poroka' diskretno citira Shakespearea, a njegova ljubavnica, nekadašnja kućna pomoćnica kod odvjetnika s velikom bibliotekom, raspravlja o George Sandovoj. To je, dakako, izazov za glumce, zbog čega se i zvijezda velikog ekrana Kate Winslet odlučila za ulogu Mildred Pierce u remakeu istoimena filma u kojem je svojedobno briljirala oskarovka Joan Crawford. Gradeći kvalitetu, HBO se svjesno upušta i u projekte koji nemaju masovnu gledanost, ali među sladokuscima grade imidž kulturno nadmoćne mreže. Jedna od takvih je 'Treme', serija o New Orleansu koja priča o sudbinama glazbenika, ugostitelja i općenito kulturi ovoga grada nakon devastirajućeg uragana Katrina.

'Našim se gledateljima obraćamo s puno poštovanja, kao inteligentnim i obrazovanim građanima, dokazujući im da televizija može biti umjetnička forma', kažu u HBO-u. Još donedavno se i u SAD kultura dijelila na elitnu i masovnu, ali ova mreža je pokrenula proces u kojemu je američka masovna industrija zabave počela stvarati intelektualnu potrošačku elitu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
Horoskop
Horoskop Pročitaj više