Glazba GLOBALNO SELO

Zbog čega Hrvati ne cijene anglofone pjevače?

  • Autor: D. Jagatić
  • 5.12.2011 9:06:18
  • 4.12.2011 8:51:24

Hrvatski izvođači, koji pjevaju na engleskom jeziku, našli su se u krajnje bizarnoj situaciji jer unatoč njihovoj kvalitete i globalnoj konkurentnosti, njihova se glazba gotovo uopće ne može čuti u domaćem eteru niti se nalaze na domaćim top ljestvicama

Bjork, Sigur Ros (Island), Abba, Roxette, The Cardigans, In Flames (Švedska), Him, Nightwish, Lordi (Finska), Turbonegro, Dimmu Borgir (Norveška), Scorpions, Helloween (Njemačka), Sepultura (Brazil)… Sve su to izvođači koji su stekli svjetsku slavu i koji ne pjevaju na materinjem jeziku već na engleskom. Štoviše i kod kuće su jednako velike zvijezde kao i vani. I nitko im to ne zamjera. Naprotiv! Situacija u Hrvatskoj je dijametralno suprotna tom primjeru. Hrvatski izvođači koji pjevaju na engleskom jeziku, iz nepoznatih se razloga potpuno ignoriraju u medijima, unatoč nespornoj kvaliteti pa čak i ostvarenom uspjehu izvan granica Hrvatske.

Tako je gotovo nemoguće čuti grupu Overflow koja je već nastupala na gotovo svim kontinentima, a ove godine i na glavnim pozornicama najvećih open air festivala u ovom dijelu Europe. Ni riječki Father nije bolje prošao. Iako im je iskrenu podršku dao osobno frontman grupe Iron Maiden, Bruce Dickinson, hvaleći njihovu glazbu tijekom svog radio showa te unatoč već dva puta održanoj turneji po Velikoj Britaniji (i skorom nastupu u Dubaiju), Father je gotovo nemoguće čuti u programu hrvatskih radiopostaja bez obzira na činjenicu što ih u Hrvatskoj ima oko 120. Ni odličan novi bend Ruiz, čiji album 'Ruiz Radio Revolutin' su domaći rock kritičari maksimalno nahvalili i čija je glazba i više nego radiofonična, nemaju se priliku dokazati u domaćem eteru. Vrhunski bluzer Ivan Vargolovich poznat je samo istinskim zaljubljenicima u blues jer ga je nemoguće čuti u hrvatskom eteru. Luka Belani je kantautor čija kvaliteta je jednaka najpoznatijim svjetski poznatim kantautorima, ali ni njegov se glas gotovo nikada ne čuje u domaćem eteru. Čast izuzecima!


Ni Orange Strips nije poznat slušateljima domaćih radiopostaja. Oni pak iza sebe imaju na desetke održanih koncerata po Velikoj Britaniji i suradnju s vrhunskim engleskim redateljem spotova Tobiasom Strechom koji je režirao spot i jednom velikom Radioheadu. Bambi Molesters su s Chrisom Eckmanom napravili bend The Strange čiji album su hrvatski rock kritičari proglasili jednom od najboljih domaćih albuma hrvatske rock glazbe, no za emitiranje u programu domaćih radiopostaja za njih nema mjesta. Ništa bolje nisu prošli ni Istrani Omega Lithium (uspješna karijera u Njemačkoj), Deafness by Noise (uspješna europska karijera), Erotic Biljan and His Heretics, Diyala, Hemendex, How Convinient, Less Than A Minute, East Rodeo… ali ni izvođači čija je glazba itekako radiofonična. Klupski dance koji stvaraju Play One koji su sa Barbarom Tucker i pjesmom 'I found a Place' osvojili plesne podije po klubovima diljem svijeta, Narany, E-Base, pa čak i Eric Destler feat. Franka Batelić sa svojim prvim hitom na engleskom 'On Fire. Ni DJ Eddy Ramich nije poznat slušateljima hrvatskih radio postaja unatoč činjenici što su ga Japanci prije par godina proglasili najboljim DJ-om na svijetu. Ni tri albuma mu nisu pomogla da ga primijete urednici domaćih radiopostaja. Danijel Majcen, profesor glazbe iz Varaždina, o kojem smo nedavno pisali na tportalu, i koji je osvojio MTV, ne bi ništa od svega toga uspio da nije pjevao na engleskom, no jeste li ga možda čuli u hrvatskom eteru?

Dubioza kolektiv postala je s razlogom regionalna rock atrakcija i moglo ih se čuti u programu nemalog broja radiopostaja od kojih se to ne bi očekivalo, no otkako su snimili album 'Wild Wild East' na engleskom jeziku (jer polako ali sigurno osvajaju europsko, ali i američko tržište), kao da su u zemlju propali. Pa zar je taj engleski jezik takav bauk? Istovremeno, preplavljeni smo pjesmama s engleskog govornog područja. I gdje je tu sad logika? Otvoreni radio rijedak je izuzetak na čijoj se domaćoj top listi singlova nalaze hrvatski izvođači koji pjevaju na engleskom jeziku. Većina ostalih top ljestvica, uključujući i nekoliko nacionalnih (s čudnim kriterijem nacionalnog) izvođače s pjesmama na engleskom jednostavno ignoriraju. Poznata top lista domaćih singlova 'Cener' Radija 101 također ne emitira pjesme na engleskom iako ističu da je 'Cener' top lista muzike iz Hrvatske, ali i onoga što se danas naziva regijom, a prije je bila Jugoslavija. Zašto onda ne i na engleskom jeziku?


'Cener ne ignorira apriori bendove koji rade na engleskom, ali svakako preferira puštati pjesme i domaće izvođače koji koriste hrvatski jezik za izražavanje ljepote izričaja i jezika. To mi se čini primjerenim jer ipak govorimo nekim jezikom ovdje, a taj jezik se može koristiti jako lijepo. Većina bendova se zapravo skriva u nemogućnosti izražavanja iza stranog jezika koji, kao, zvuči bolje. To nije točno, a suprotno su pokazali bendovi poput TBF-a, ST!llnessa, Hladnog piva, A zar je to važno i hrpe drugih. Upravo to da se mogu i te kako lijepo izražavati i na hrvatskom i da to ima smisla i da to zvuči dobro. Nije apriori da ne puštamo. Pustili smo Anesthesiju, Overflow i Luku Belanija. Dakle nije istina da izbjegavamo apriori ali ne vidim razlog da bend s lošim tekstom na engleskom puštamo zato što 'zvuči dobro'.' Riječi su to urednice domaće top liste Radija 101 'Cener' Sanje Pleše.

Lidija Balija, direktorica glazbenog programa Narodnog radija, koji nema domaću top listu, ali zato emitira 100 posto domaću glazbu, smatra da nikoga ne zakidaju: 'Narodni radio prati rad domaćih izvođača, koji su u formatu Narodnog radija čak i ako je na nekom drugom jeziku. Posljednji primjer su promocija naše pjesme za Eurosong 'Lahore' Darije Kinzer (na engleskom jeziku), Jacquesove pjesme 'Srećom imam tebe' – 'Go and get it' (također na engleskom)… Obje smo predstavili našim slušateljima bez obzira na to što su bile na stranom jeziku, također u emisijama Glazbenog showa Dalibora Petka izvođači pjevaju pjesme koje nisu isključivo na hrvatskom jeziku. Mogu izdvojiti nastup grupe Sane koji su izveli i svoje skladbe na engleskom jeziku, kao i Ivana Kindl. U stalnoj rotaciji nam je duet Gibonnija i Geatana Currija i pjesma 'Ne odustajem' u kojoj je također velik dio pjesme na talijanskom jeziku, također i pjesma 'Toleranca' s Damirom Urbanom i Ricardom Luqueom. Narodni radio nema prepreku da prati domaće izvođače bez obzira na njihov izričaj dok god su u formatu Narodnog radija i dok god pjesma zadovoljava naše slušatelje koji, na kraju krajeva, putem anketa i odlučuju što žele slušati u našem programu.'


Možda se u odgovor krije u 'formatu radija' odnosno uređivačkoj politici koja na većini radiopostaja preferira mainstream glazbu. Zanimljivo je da Hrvatski radio, kao nacionalni radio, među rijetkima koji na svojoj domaćoj listi ne ignorira bendove koji pjevaju na engleskom jeziku. Naprotiv! 'Moja autorska emisija 'Top 20' ide na prvom programu Hrvatskog radija i emitira se od 1985. subotom u večernjim satima. Nisam oduvijek to radio j,a ali u posljednjih 13 godina, otkad sam ja na domaćoj listi, nekako ne puštamo puno zabavnjaka ili ono što zovemo kuruzom. Ono što je na top listi su i pjesme na engleskom. Na primjer Overflow ili Orange Strips, My Buddy Moose isl. Općenito u eteru prvog programa, izvan emisije, najviše je pojačana hrvatska glazba i to na hrvatskom jeziku, ali to je i politike naše kuće, i to posebno prvog programa. Ipak, prije i poslije svega riječ je o prvom programu državnog, nacionalnog radija. U topu 20 imamo bendove koji snimaju i na engleskom jeziku koji ne nailaze na neku prepreku. Nismo mi neki zid u koji oni lupaju zbog kojeg se ne bi mogli naći na domaćoj top listi', rekao je urednik i voditelj emisije Top 20 Dinko Komadina koji je vrlo jednostavno dao do znanja da i na nacionalnom radiju kvalitetna glazba prolazi bez obzira na jezik, ali i stil. Pa gdje je onda problem?

U vrijeme kada je najveći broj konzumenata popularne glazbe odrastao uz internet i kojima je engleski jezik gotov drugi materinji jezik, doista je nepotrebno  izbjegavati domaće izvođače koji svoj kreativni glazbeni izraz vide kroz engleski jezik. Ako dodamo tome i svjetsko tržište koje je putem interneta postalo dostupno svakome bez obzira na to iz koje države na kugli zemaljskoj dolazi, ova priča postaje apsurdna. Ako ni to nije dovoljno, ne škodi dodati da je Hrvatska jako malo tržište s vrlo slabom platežnom moći dok je sve oko nas crno-bijeli svijet s milijunskim auditorijem koji možda jednog dana poludi baš za nekim hrvatskim izvođačem. Ako shvati o čemu pjeva.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
Horoskop
Horoskop Pročitaj više