Film ODLAZAK VELIKANA

Dennis Hopper - 'ekscentrik' za sva vremena

Dennis Hopper prije dva mjeseca dobio je svoju zvijezdu na 'šetalištu slavnih' u Hollywoodu

“Siromasi su ludi – ja sam ekscentričan”, nezaboravna je replika koju Dennis Hopper, kao terorist Howard Payne, izgovara nakon što mu policajac Jack (Keanu Reeves) kaže da je lud, u akcijskom trileru ‘Brzina’ (1994), najvećem hitu Hopperove duge, iznimno bogate i raznovrsne karijere. Legendarni holivudski buntovnik, koji je jučer preminuo u svome domu u Kaliforniji, manje od dva tjedna nakon što je napunio 74 godine, u svome se burnom životu itekako često nalazio u situacijama da su mu govorili da je lud, budući da se njegov stil života i rada u pravilu nije uklapao u uobičajene društvene norme.

Reputaciju buntovnika u Hollywoodu je stekao već u svojim ranim dvadesetim godinama. Karijera mu je isprva krenula strelovitom putanjom, sa 22 godine glumio je značajnu ulogu u visokobudžetnom spektaklu Georgea Stevensa ‘Div’ (u kojem je jedna od glavnih zvijezda bio njegov bliski prijatelj, legendarni James Dean). Na valu tih uspjeha toliko su mu narasla krila da je 1958. godine, na

snimanju vesterna ‘Od pakla do Teksasa’, potpuno izludio ekipu filma, na čelu s redateljem Henryjem Hathawayem, stalno iznova tražeći ponavljanja kadrova kako bi isprobao neku novu ideju, tako da se ponekad moralo snimati i više od stotinu repeticija. Taj mu je film donio reputaciju glumca s kojim je nemoguće surađivati, pa je sljedeći ozbiljan filmski projekt morao čekati punih sedam godina, a ulogu mu je sredio nitko drugi do – John Wayne. Riječ je bila opet o vesternu, pod naslovom ‘Sinovi Katie Elder’, a redatelj je opet bio veteran Henry Hathaway. Ipak, Hopper je ovog puta bio daleko discipliniraniji, pa ga je Hollywood opet počeo prihvaćati.

Kako je Hollywood u drugoj polovici šezdesetih sve više popuštao pod naletom hipijevske kontrakulture, Hopperu se otvaralo sve više prilika za izražavanje njegovih slobodoumnih ideja. Godine 1969. s prijateljima, glumcem Peterom Fondom i piscem Terryjem Southernom, napisao je scenarij za film na kojem je odlučio debitirati i kao redatelj. Rezultat je, naravno, bio ‘Easy Rider’ – ili, kako je kod nas nezaboravno preveden, ‘Goli u sedlu’. Snimljen za samo 400 tisuća dolara, taj je film potpuno pogodio duh vremena, postavši golem hit sa zaradom od preko 40 milijuna dolara samo u SAD-u, te je stekao kultni status.

Dennis Hopper - neki od vrhunaca karijere

No, ponovno ponesen velikim uspjehom, Hopper je ponovno uspio sagorjeti u samo dvije godine. Holivudski studio Universal za njegov sljedeći film dao mu je ne naročito velik budžet od milijun dolara, ali i apsolutnu kreativnu slobodu. Hopper je film, pod radnim naslovom ‘Chinchero’, mjesecima snimao na lokacijama u Peruu, da bi zatim proveo gotovo godinu dana montirajući. Hopper je svoje djelo na kraju nazvao ‘Posljednji film’, što se za njega zamalo pokazalo proročanskim naslovom - to hermetično, gotovo eksperimentalno djelo naišlo je na potpuno nerazumijevanje američke kritike i publike onog doba. U Hollywoodu su očito jedva dočekali da ponovo izopće Hoppera (bez obzira na potpuni komercijalni krah filma, izgubljeni novac bio je neusporedivo manji od onog što su spiskali neki projekti namijenjeni najširoj publici, tako da je Hopper očito bio žrtveno janje) pa je do kraja sedamdesetih uglavnom nastupao u europskim filmovima, a na samom kraju desetljeća ostvario je zapaženu ulogu u ‘Apokalipsi danas’ Francisa Forda Coppole.

Novi veliki povratak na scenu bilježi 1986. godine, ulogama u filmovima ‘Na obali rijeke’, ‘Plavi baršun’ i ‘Hoosiers’ (kod nas preveden kao ‘Momčad iz Indiane’). Posljednji film donio mu je i jedinu glumačku nominaciju za Oscara (prethodno je bio nominiran za scenarij ‘Golih u sedlu’) iako je potpuno neshvatljivo zašto nije bio nominiran za ulogu psihopata Franka Bootha u ‘Plavom baršunu’ Davida Lyncha, koja zasigurno spada u najuži krug nezaboravnih glumačkih kreacija osamdesetih u američkoj kinematografiji. Nedugo potom ponovo dobiva priliku da režira te bilježi zapažen hit s akcijskom dramom ‘Boje nasilja’ (1988). No, očito mu nije bilo suđeno da održi redateljsku karijeru – zbog nesuglasica s producentima odbio je potpisati krimić ‘Na meti mafije’ (originalni su naslovi ‘Catchfire’ i ‘Backtrack’), odlični ‘Hot Spot’ (1990.) pretrpio je krah u kinima, a nakon što nije uspio ni s filmom ‘Lovci’ (1994.), koji je očito radio bez umjetničkih ambicija, odustao je od daljnjih okušavanja iza kamere.

Sredinom devedesetih, uz ‘Brzinu’ ostvario je zapaženi nastup kao glavni negativac u visokobudžetskom futurističkom spektaklu ‘Vodeni svijet’, da bi se u novom desetljeću sve više okrenuo televizijskim projektima, nastupivši, između ostalog, u završnici prve sezone hit-serije ’24 sata’.

Uz glumačku i redateljsku karijeru, Hopper se s prilično uspjeha okušao u fotografiji, kao i u slikarstvu i kiparstvu. Zaista, u svakom je pogledu bio ‘veći od života’.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još