Punjenje produkcijskih blagajni novcem dječje publike nije nikakva novost, no posljednjih nekoliko godina u američkom komercijalnom filmu sadržaj namijenjen školarcima kao da je postao glavni model za privlačenje multimilijunske publike u multiplekse – ne treba stoga čuditi ni to da je prošlogodišnji veliki uspjeh filma 'Koko i duhovi' sličan recept nametnuo i hrvatskoj produkciji, koja će ove godine odraditi čak deset dugometražnih igranih naslova, uključujući i dva na koja se, doslovce brojčano gledano, najviše računa. Dva dječja ili, da budemo dosljedni etiketi koju su njihovi autori nekoliko puta naglašavali na danas održanoj press konferenciji u prostorijama Hrvatskog audiovizualnog centra, dva 'obiteljska filma' – oba adaptacije legendarne domaće literature i oba veliki aduti za nova organizirana školska putovanja u mrak kino dvorana.

Prvi predstavljeni projekt jest 'Zagonetni dječak', u osnovi nastavak filma 'Koko i duhovi' te drugi naslov u ambicioznoj franšizi od čak četiri planirana dijela, kino-verzija dječjeg romana Ivana Kušana, film koji je redatelj Dražen Žarković opisao kao složeniji i širi od prethodnika, ambiciozniji, sniman na više lokacija, s još više maloljetnih likova i 'zahtjevnim akcijskim scenama do sada neviđenih u hrvatskom filmu, posebno ne s djecom kao protagonistima.'

'Zagonetni dječak' radnjom ostaje u osamdesetima, s istim mladim glumcima u istim ulogama, a priča ovog puta prati Koka i prijatelje koji pokušavaju odgonetnuti tajnu čudnog ponašanja novog učenika u školi. Film bi u distribuciju trebao krenuti krajem veljače 2013.

Drugi, jednako ambiciozan 'obiteljski projekt', zamišljen kao 'hrvatski film za regionalnu publiku', jest igrana adaptacija 'Šegrta Hlapića', klasika Ivane Brlić-Mažuranić, koji će nakon animirane verzije konačno dobiti igrani tretman, kako u formi cjelovečernjeg filma, tako i TV serije. Sljedeće godine, kada se očekuje premijera oba formata u režiji Silvija Petranovića, obilježava se sto godina od izlaska 'Čudnovatih zgoda Šegrta Hlapića', danas itekako aktualne priče o 'mladom revolucionaru koji želi popraviti svijet' te jednog od najvažnijih komada hrvatske kulturne baštine u globalnom literarnom kontekstu.

Igrani 'Šegrt Hlapić' zamišljen je kao svojevrsni film ceste, snima se na lokacijama između Zagreba i Osijeka, a osim kao unosni projekt koji svojim brendom izgrađenim na naslijeđu školske lektire cilja na gledatelje s područja cijele bivše Jugoslavije, bit će ovo i konačna prilika da, kako je napomenuo ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar, 'ljudi vide da Šegrt Hlapić nije miš, već homo sapiens.' Identitet tih homo sapiensa, dječjih glumaca probranih na audicijama po Hrvatskoj među konkurencijom od 2000 klinaca, producenti su odlučili sačuvati od medija sve do kraja snimanja.