Film USUSRET BUDUĆNOSTI

Najutjecajniji filmovi znanstvene fantastike

Intergalaktički brodovi na proputovanju kroz svemirska prostranstva, čudna vanzemaljska bića, sjajni futuristički gradovi na udaljenim planetima...

Prepoznatljiv nam je high-tech šarm znanstvene fantastike, no ono čime nam ovaj žanr najviše golica maštu jest pitanje koje postavlja – 'što ako?' Upravo se iz tog pitanja razvio i žanr znanstvene fantastike. Snažan upliv znanosti i otkrića u sve pore društva stvorio je interes za literaturu koja istražuje utjecaj tehnologije na čovjeka i cjelokupno društvo. Cijela priča razvija se sve do danas kada žanr znanstvene fantastike ima značajan utjecaj na svjetsku misao i kulturu.

Prvim SF filmom smatra se Putovanje na Mjesec Georgea Meliesa iz 1902, svega sedam godina nakon što su braća Lumiere upoznala svijet sa slikom u pokretu, zbog čega se upravo znanstvena fantastika smatra prvim filmskim žanrom. Uslijedili su brojni SF naslovi među kojima se ponajviše ističe kultni Metropolis Fritza Langa iz 1927. No prava eksplozija znanstvene fantastike dogodila se gotovo 40 godina nakon Langove uspješnice, a prouzročio ju je Stanley Kubrick svojim remek-djelom 2001: Odiseja u svemiru.

2001: Odiseja u svemiru
U spomenutih 40 godina, svijet se uvelike promijenio. Incident u Roswellu izazvao je masovnu histeriju 1947, kada su novinske naslovnice prestravile javnost viješću o padu izvanzemaljske letjelice. Nedugo nakon toga, čovjek se otisnuo u svemir i zakoračio na Mjesec. Najednom se ideja o istraživanju ostatka galaksije i susretu s vanzemaljskim bićima nije činila toliko nemogućom. Svjetski entuzijazam i ambicija za osvajanjem svemira izvrsno je ilustrirana u Kubrickovoj 'Odiseji' već samom premisom o putovanju kroz Sunčev sustav u toliko bliskoj budućnosti. Iako je bilo jasno da film obrađuje teme umjetne inteligencije, ljudske evolucije i izvanzemaljskog utjecaja na život na Zemlji, činjenica da dijalozi čine svega 40 minuta ukupnog trajanja te ne pružaju direktno objašnjenje ili zaključak, pokrenula je brojna nagađanja o značenju i poruci filma. '2001: Odiseja u svemiru''Odiseja' je promijenila lice znanstvene fantastike, a veliki Steven Spielberg tu promjenu nazvao je velikim praskom žanra. Od zabavnih početaka u kojima su trikovi kamere privlačili gledatelje, znanstveno-fantastični film odjednom je poprimio ozbiljan karakter simbolizirajući duhovno putovanje čovjeka i razmišljanje o budućnosti evolucije, a za filmaše je to također značilo značajnu prekretnicu – bogatiju produkciju.

Ljubitelji žanra možda ponajbolje pamte 1977, kada su svjetlo dana ugledala još dva grandiozna klasika. Spielberg je potaknuo na razmišljanje o pitanju 'jesmo li sami?' svojim Oscarom nagrađenim Bliskim susretima treće vrste, a njegov najbliskiji kolega George Lucas udario je temelje jednoj od najjačih SF franšiza. Naravno, radilo se o početku sage Ratova zvijezda naziva Epizoda IV - Nova nada. 'Ratovi zvijezda' uvrstili su kultni žanr znanstvene fantastike u filmski mainstream, i baš kao u slučaju 'Odiseje', gledatelji su 'Ratove zvijezda' prihvatili kao skrivenu poruku o novoj religiji te o istini po kojoj zapravo funkcionira cijeli svemir.

Dvije godine kasnije, znanstveno-fantastični film obogatio se za još jednog diva žanra. S malih ekrana su na filmsko platno preselile Zvjezdane staze koje su, poput 'Ratova zvijezda', trenutno zauzele ogromno mjesto u pop kulturi. Društveni fenomen trekkija vrlo je dobro poznat, a ideje Genea Roddenberryja, tvorca 'Zvjezdanih staza', podjednako su prihvaćane koliko i osporavane. Dok su obožavatelji bili fascinirani vizijom budućnosti u kojoj je čovjek evoluirao u biće bez poznatih ljudskih mana, određene crkvene grupacije nazivale su ga sotonistom koji želi pučanstvo udaljiti od Boga.

Iste 1979, svoj obol znanstvenoj fantastici dao je Ridley Scott. Njegov Osmi putnik unio je u SF film element horora te prvi put istaknuo činjenicu da bi eventualno buduće istraživanje svemira moglo biti manje romantično nego što su to prikazivali 'Ratovi zvijezda' i 'Zvjezdane staze'. Ovaj filmski majstor imao je još ponešto za reći na temu vizije budućnosti, pa je tri godine kasnije zadužio svijet znanstvene fantastike još jednim remek-djelom žanra, Istrebljivačem. Dok je 'Istrebljivač' ponovo prikazao sumornu viziju budućnosti, Spielberg mu je iste godine pružio svojevrsnu ravnotežu do tada najtoplijim pripadnikom žanra. E. T. je postao miljenik cijelog svijeta netom nakon premijere, a Spielberg se nakon slične premise u 'Bliskim susretima' potvrdio kao jedan od rijetkih vizionara koji su optimistični u predviđanjima budućnosti i kontakta s vanzemaljcima.

Foto: www.dan-dare.org
Nepregledan svemir Ratova zvijezda stvorio je novu religiju

Ulazak računalne animacije u svijet filma naznačio je novu prekretnicu za SF žanr. Iako su filmaši ovu novost dočekali poput evanđelja, gledatelji nisu bili odveć zadovoljni. Znanstveno-fantastični film se na neki način vratio na sam početak postavivši specijalne efekte samim smislom filma i igračkom redatelja, dok je poticaj na razmišljanje, sada već toliko integriran u SF žanr, izostao. Nakon dugog desetljeća devedesetih kada su SF filmovi prerasli više u akcijski derivat žanra, braća Wachowski vratila su ravnotežu u znanstveno-fantastični svijet.

Matrix
je odmah postao hit, a ljubitelji SF-a došli su na svoje ne samo uvjerljivim prikazom high-tech cyberpunk budućnosti, nego i time što su braća Wachowski potakla na razmišljanje. Ideja nije bila revolucionarna, obrađena je na bezbroj načina, a svoje ishodište ima i u začecima hinduizma. Upravo prema vjerovanju hinduista, cijeli svijet je 'maya', iluzija iznad koje se moramo izdići kako bismo spoznali istinu. Naravno, uz spektakularne vizualne efekte i akcijske elemente, cijela filozofija prihvatljivija je širem gledateljstvu.

Nabrojili smo samo naslove koje je Američka filmska akademija uvrstila u 10 najutjecajnijih filmova žanra, a primjera je gotovo bezbroj. Od samih početaka kada nas je Melies zapanjio trikovima kamere, premisa SF filma ostaje ista - izraz naše najsjajnije nade, ali i najmračnijih strahova o viziji budućnosti koja bi jednog dana mogla postati stvarnost. Naš um nam je dao oruđe da razumijemo gdje živimo i tko smo. Sada je vrijeme da idemo korak dalje, da znamo da nismo na planetu, nego među zvijezdama, i da nismo meso, nego inteligencija. 

 

Zanimat će vas u MAXtv videoteci:

2001: Odiseja u svemiru
Zvuk grmljavine
Transmorfersi


Ne propustite:

Zvjezdane staze: Deep Space Nine
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još