Film J. EDGAR HOOVER

Tajni ljubavni život najvećeg čistunca Amerike

O J. Edgaru Hooveru, čovjeku koji je stvorio FBI i bio na njegovu čelu gotovo četiri desetljeća, kao da je već sve rečeno u mnogim filmovima i serijama, ali za iskusnog redatelja Clinta Eastwooda bio je i ostao 'velika enigma' koju pokušava odgonetnuti u svom najnovijem filmu 'J. Edgar'. Biografija je to kontroverznog moćnika i pogled u neobičan intimni život nedodirljivog policajca

tportal.hr Screenshot
Leonardo DiCaprio kao J. Edgar Hoover
'I veliki mogu biti korumpirani, kaže Leonardo DiCaprio u traileru koji najavljuje najnoviji film Clinta Eastwooda 'J. Edgar', autobiografsku dramu o J. Edgaru Hooveru, čovjeku koji je 1935. osnovao FBI i bio na njegovu čelu sve do smrti 1972. godine. Nakon portretiranja čudovišnog Howarda Hughesa u 'Avijatičaru', DiCaprio se ovaj puta transformirao u nedodirljivog policajca svih policajaca, moćnika iz sjene koji je preživio osam predsjednika i tri rata, mafiju i lov na komuniste, čovjeka kojega su se željeli riješiti i predsjednik Nixon, i Kennedy i Lyndon Johnson, ali mu se nisu usudili pokazati vrata.

Hoover je znao sve o korumpiranima, imao je navodno kompromitirajuće dosjee o svim političarima, biznismenima, vojsci, slavnim osobama i mafijašima. Prelazio je granice ovlasti, optuživan je za ucjene, koristio se političkim progonima, a ipak je desetljećima suvereno držao glavu iznad vode. O jednoj od najkontroverznijih ličnosti SAD-a, snimljen je niz filmova i TV serija. Woody Allen o njemu je progovorio još za njegova života u filmu 'Banane', njegov se lik pojavljivao čak u mjuziklima, glumili su ga, između ostalih, Ernest Borgnine, Vincent Gardenia, Jack Warden, Treat Williams i Bob Hoskins, Billy Crudup ga je prije dvije godine portretirao u filmu 'Javni neprijatelji' Michaela Manna, a ove godine glumio ga je Enrico Colantoni u televizijskoj mini seriji 'Kennedyjevi'.

O Hooveru kao da je sve već rečeno, ali za iskusnoga Clinta Eastwooda s više od trideset potpisanih režija, prvi čovjek FBI-ja 'bio je i ostao velika enigma', izazov kojemu 'naprosto nije mogao odoljeti', naročito nakon što je pročitao scenarij oskarovca Dustina Lancea Blacka. Četrdeset godina nakon smrti, J. Edgar Hoover tako je dobio još jednu, spektakularnu holivudsku biografiju, u kojoj ga 80-godišnja holivudska legenda i četverostruki oskarovac Eastwood portretira na sasvim nov način, kao živahnog svađalicu, opsjednutog disciplinom i sklonom šalama. Ovim je filmom 3. studenog otvoren i 23. Festival američkog filmskog instituta (AFI) u Los Angelesu, a 9. studenoga stigao je u američka kina.

Glumiti Hoovera bio je izazov i za DiCaprija, tri puta nominiranog za Oscara, koji je svojedobno osvojio tinejdžerice ulogom zaljubljenog momka u 'Titanicu', a sada je, portretirajući policajca tijekom punih pola stoljeća njegova života, morao čekati po pet sati dnevno da mu šminkeri nalijepe jetrene pjege, ugrade požutjele zube i lice ljepuškastog 36-godišnjaka pretvore u podbuhlu facu čovjeka u godinama, koji se neprestano znoji u loše osvijetljenom sjedištu FBI-ja i drži beskonačne monologe.

Za ulogu se pripremao mjesecima. Zajedno sa scenaristom Blackom obišao je nekoliko puta Ministarstvo pravosuđa u Washingtonu i stan u kojemu je Hoover najdulje živio, beskonačno je vrtio rijetke filmske snimke govora mladog Hoovera i opetovano čitao transkripte njegovih saslušanja u Kongresu te danima razgovarao s jedinim još živim Hooverovim suradnikom, 91-godišnjim Carthom D. DeLoachom, koji je za njega radio 29 godina upijajući iz njegova sjećanja svaki detalj o nekadašnjem velikom šefu.

U Eastwoodovu 'J. Edgaru', Hoover je prikazan kao fanatični domoljub koji je izumio modernu forenziku i nije prezao ni od čega u ratu s mafijašima, komunistima, radikalima i svima koji bi na bilo koji način mogli ugroziti Ameriku, ali je u tom nastojanju bio, blago rečeno, prepreka u pokretu za građanska prava (Martina Luthera Kinga je pratio, potajno snimao i zvao 'lašcem'). Film se fokusira na 'zločin stoljeća', čuvenu otmicu djeteta Charlesa Lindberga (zahvaljujući Hooverovim novim znanstvenim metodama, 1934. je uhapšen otmičar Bruno Hauptmann), oko čega prati uspon autokratskog direktora. No Eastwooda poglavito zanima privatna strana, Hooverov odnos s posesivnom i dominantnom majkom (Judi Dench), dugogodišnjom odanom tajnicom Helen Gandy (Naomi Watts) i najbližim FBI - kolegom Clydeom Tolsonom (Armie Hammer), intimnim prijateljem, pa i – nagađa se – više od toga, u svakom slučaju dovoljno intimnim da mu Hoover kao jedinom nasljedniku poslije smrti ostavi pola milijuna dolara vrijednu imovinu. Na groblju u Washingtonu, Tolson je čak i pokopan nekoliko koraka dalje od nerazdvojnog šefa.

Clint Eastwood i Leonardo DiCaprio o filmu
Iako je nerijetko bio okružen lijepim ženama (glamurozna filmska zvijezda četrdesetih Dorothy Lamour često se viđala u njegovu društvu), spekuliralo se da je to bila samo fasada, kojom je Hoover nastojao zamagliti da je homoseksualac, čak i potajni transvestit. Šuškalo se da je američka mafija posjedovala škakljive slike Hoovera i Tolsona u ljubavnom klinču, zbog čega je Hoover navodno znao kočiti FBI u borbi protiv organiziranog kriminala. Sumnje o Hooverovoj seksualnoj orijentaciji i vezi s Tolsonom, krenule su zbog toga što su obojica bili okorjeli neženje, a Hoover je živio s majkom sve do njezine smrti, kada je imao 43 godine. Spekulacije nikad nisu potvrđene, ali Hoover u 'J. Edgaru' vrlo rječito daje do znanja da ga zanima isti spol.

'Ovdje je riječ o ljubavnoj priči', kaže Eastwood i dodaje: 'Bez obzira na to radi li se o homoseksualnosti ili nečem drugom. Moja je namjera bila pokazati kako se dva čovjeka doista vole, a sve iza toga mene se ne tiče.' Film stoga nije standardna biografija o golicavim tajnama junaka, već – kako to u Newsweeku naglašava Eastwood, 'priča o odnosima, intimna interakcija između Hoovera i ljudi kojima je okružen, od najbližih sve do Roberta Kennedyja i drugih znanih političkih ličnosti.'

Tajna Hooverova trajanja bila je činjenica da je o svima imao 'korisne' informacije, ali nitko nije točno znao što ima u svojim dosjeima i kada će ih koristiti. Tako je Hoover, primjerice, podsjetio državnog tužitelja Bobbyja Kennedyja na to da je prisluškivanjem priležnica Johna F. Kennedyja, došao do informacija o mnogo opasnijim vezama njegova brata. Otvarao je i pisma reporterke Lorene Hickok upućene Eleonori Roosevelt iz kojih se moglo pretpostaviti da joj je bila više od prijateljice. Ukratko, svoju ulizivačku lascivnost pretvorio je u dio nacionalne politike.

Bio je duboko religiozan i majstor u manipuliranju medijima, a FBI je pretvorio u organizaciju s poluvojnim režimom i gvozdenom disciplinom, nepoštivanje koje se kažnjavalo trenutnim premještajem u neki drugi grad, o trošku zaposlenika. Kao svaki radoholik, u FBI-ju je nadzirao svaki detalj, određivao čak stroga pravila odijevanja – tamno odijelo, kravata, bijela košulja, cipele visokog sjaja i šešir. U prostorima FBI-ja nije bilo pauza za kavu niti šuškanja po hodnicima, suradnici i ostali obraćali su mu se samo pismenim putem u strogo određenoj formi, a ništa nije došlo do njega, što nije prošlo kroz ruke tajnice Helen Gandy. Ona je bila pune 54 godine vratarica i čuvarica njegova uredskog svetišta, a kada je umro, odmah je uništila svu povjerljivu dokumentaciju i dosjee.

'Hoover pripada vremenu kada su najmoćniji muškarci bili savršeno njegovani, besprijekorno odjeveni i zaogrnuti velom tajni', kaže Clint Eastwood, a zahvaljujući vjernoj tajnici, mnoge tajne nedodirljivog policajca s njim su zauvijek otišle u grob.

'J. Edgar', trailer
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još