Film POVRATAK U BUDUĆNOST

Filmski strojevi koje nikada nećemo zaboraviti

Ideja robota seže još iz doba Leonarda da Vincija, a samu riječ prvi put koristi češki pisac Karel Čapek u svojoj drami R.U.R. udarajući temelje umjetnog oblika života u popularnoj kulturi. Filmska industrija prigrlila ih je na samom početku, a u Hollywoodu su i danas neiscrpna tema. Neki nam pomažu, neki nas žele uništiti, a u nekima se pojavljuju ljudski osjećaji. Prisjetimo se nekih mašina koje nećemo lako zaboraviti

Maria

Početkom dvadesetog stoljeća u umjetnosti se javio novi pravac nazvan futurizam. Nakon što je napravio dar mar u likovnoj i književnoj umjetnosti, bilo je pitanje vremena kada će dotaknuti i sferu filma. Za to se pobrinuo slavni redatelj Fritz Lang filmom Metropolis snimljenom davne 1927. godine. Maria je jedna od glavnih protagonistica radnje koja u crno-bijeloj budućnosti tada nedokučive 2026. godine predvodi grupu koja se bori za veća prava radničke klase. Glavna junakinja biva uhićena, a na njeno mjesto dolazi njezina surogat robotska verzija.

Tijekom godina Maria je doživjela mnoge inačice te imala ogroman utjecaj na razvoj znanstveno-fantastičnog žanra. Lik ljudske i robotizirane Marie, koja je postala sveprisutan kibernetički predstavnik robotske manjine u filmskoj industriji, odigrala je njemačka glumica Brigitte Helm, a nastaje prema scenariju Langove supruge Thee von Harbou.




Gort


Jedan od najpamtljivijih robota zasigurno je i Gort, izmišljen humanoidni stroj koji je vjerni pratitelj Klaatua, bića iz daleke galaksije koji se našao na planeti Zemlji. Radi se o filmu iz 1951. godine Dan kad se zemlja zaustavila. Film je snimljen prema priči Harryja Batesa, a glavne uloge odglumili su Michael Rennie kao Klaatu i Lock Martin kao Gort. Robot je prikazan kao moralni stup društva, bezvremenski policajac čija je misija 'sačuvati mir u svemiru'. On ne priča, a poznat je po svojom viziru ispod kojeg je skriveno moćno oružje. Ovaj znanstveno-fantastični film prvi je takve vrste u kojem vanzemaljci nisu igrali negativce, ujedno je i prvi visokobuđetni film ovog sve popularnijeg žanra.

Poznati klasik dobiva remake 2008. godine, nastaje pod redateljskom palicom Scotta Derricksona, a djelić popularnosti duguje poznatim licima koja su utjelovila kultne likove izvornika: Keanu Reeves, Kathy Bates, Jennifer Connely i John Cleese. Gort, neuništivi robot, u modernoj inačici stvoren je pomoću digitalne tehnologije i na žalost brojnih poklonika, nije dosegao šarm originala.






C-3P0 i R2-D2


Ratovi zvijezda su od svojeg prvog prikazivanja krajem sedamdesetih instantno eksplodirali u jedan od najvećih društvenih i popularno-kulturnih fenomena, istovremeno popularizirajući SF žanr kao nikad dotad. Osim Lukea Skywalkera i Darth Vadera, glavnim facama poznate franšize, film je zapamćen po dva simpatična robota. 'Kanta za smeće' poznata kao R2-D2 je robot za održavanje izuzetnih vještina za preživljavanje i izvlačenje glavnih junaka iz raznih nedaća, a C-3P0 je njegov najvjerniji prijatelj i vječni pratilac, protokolarni droid zadužen uglavnom za neprekidno brbljanje i smetanje. Zajedno pomažu Lukeu da porazi mračne sile svemira koje predvodi zli Darth Vader, pritom nam otkrivajući tajne Sile, nevidljive potke cijelog svijeta i svemira, koja istovremeno postaje pokretač stvarne Jedi religije sa svojim ishodištem u Australiji.

Neobičan par koji je svojim pojavljivanjem u najmanju ruku smiješan, te uvijek pronađe način da sudjeluje u ključnim trenucima u povijesti galaktike, lakoćom je osvojio srca publike. Među fanovima se razvio veliki kult obožavanja, a ovaj robotski par postao je inspiracija i mnogim parodijama.







Robocop


Detroit, distopijska budućnost. Kriminal je progutao grad, nezaposlenost je ogromna, a gradsku policiju je kupila i preuzela multinacionalna korporacija. Nakon što policajca Alexa Murphyja, kojeg glumi Peter Weller, ubiju zločinci, njegove dijelove tijela uzima izumitelj Morton i stvara njegovu robotsku varijantu. Njegov um postaje baza podataka o svim zločincima, njegovo tjelo je otporno na metke, a kažiprst mu je brz na obaraču. Tako nastaje jedan od najpoznatijih junaka osamdesetih godina, robot s ljudskim osjećajima, poznat kao savršen policajac Robocop.

Ovaj popularni akcijski SF film o robotskom policajcu nastaje u prepoznatljivo sirovoj režiji Paula Verhoevena. Prema motivima filma snimljena su dva filmska nastavka, TV serija, animirana serija, a Robocop je prebjegao i u medij videoigara. U međuvremenu je, osim svoje vizualne upečatljivosti, Robocop postao sinonim vječne borbe za pravdu.





Terminator


U slengu suvremenog govora, riječ terminator označava mašinu bez osjećaja koja ne preza ni pred čim kako bi ostvarila svoj cilj. Za sve je kriv James Cameron koji 1984. godine izbacuje prvi dio sage o Terminatoru s Arnoldom Schwarzeneggerom u glavnoj ulozi. Priča nam je već dobro poznata - kibernetski organizam poznat kao T-800 dolazi iz budućnosti kako bi ubio Saru Connor, buduću majku vođe pokreta otpora protiv strojeva usmjerenih na istrebljenje ljudske vrste.

Guverner Kalifornije, prije no što se bacio u političke vode, znao je tu i tamo snimiti i poneki dobar film. Njegova vjerojatno najupečatljivija uloga bila je upravo uloga spomenutog robota, točnije kibernetskog organizma iz budućnosti. Vrlo neugodan Terminator ujedno je i jedan od najboljih negativaca na filmu. Kiborg ubojica filmu i cijeloj ekipi donio je i priličnu zaradu na kino blagajnama i neizbrisiv trag u filmskoj industriji, a zaslužan je i za najpoznatiji citat u povijesti kinematografije. Nakon četiri filmska nastavka, u kojima se vraćao ipak kao pozitivac, čini se da ipak nije odlučio ostati u budućnosti, s obzirom na to da je sam guverner najavio svoj i Terminatorov labuđi pjev u petom nastavku popularne sage.





Data


Nakon što je sa smjenom generacija posadu najpoznatijeg intergalaktičkog broda napustio legendarni Spock, tvorci serijala trebali su dostojnog nasljednika s ljudskim karakteristikama, no lišenog emocija. Na scenu, ili bolje reći na komandni most, stupa karizmatični Data, fiktivni lik koji je obilježio jedan veliki dio serijala Zvjezdane staze. On je android, umjetni oblik života, koji služi kao drugi časnik na svemirskom brodu Enterprise. Njegov pozitronski mozak omogućava mu munjevito brzo kalkuliranje i analitičku obradu podataka. U svojoj vječnoj potrazi za boljim shvaćanjem ljudske psihe, simpatični robot pokušava što više oponašati ljudski rod, obožava Sherlocka Holmesa, izvrsno svira neke glazbene instrumente i strastveni je igrač pokera. Njegovo ponekad nespretno i bukvalno shvaćanje ljudskih postupaka indirektno tjera gledatelje da se zapitaju što zapravo potiče ljudskost u svima nama.

Glumac Brent Spiner uvjerljivo je glumio androida punih šest godina, a vjerujemo da 'Zvjezdane staze' ne bi bile iste bez ove ozbiljne, ali istom i šaljive mašine.





Gigolo Joe


Umjetna inteligencija je zadnji film na kojem je radio velikan filmske režije Stanley Kubrick, koji je dugo htio snimiti film po popularnom romanu Briana Aldissa, no smatrao je da specijalni efekti nisu bili dovoljno uznapredovali za njegovu viziju. Nakon suradnje sa Spielbergom na scenariju, odlučio je mlađem kolegi ustupiti redateljsku stolicu. Tako nastaje jedan od najljepših filmova 21. stoljeća, svojevrsna futuristička verzija Pinocchija, čiji su glavni junaci roboti s ljudskim osjećajima.

Erotski robot Gigolo Joe, odnosno robot stvoren za usluge prostitucije kojeg igra Jude Law, živi u podzemlju s drugim robotima koje su ljudi budućnosti odbacili, a pod svoje okrilje uzima i Davida, prvo dijete-robot koje je dizajnirano da voli roditelje i ne može se reprogramirati.

Po mnogim kritikama, inovativna ideja Blade Runnera nastavljena je u ovom klasiku 21. stoljeća te se iskristalizirala do savršenstva.






Wall-E


Iako je u na prvi pogled bilo riječi o dječjem filmu, glavni junak Pixarova crtića ušao je u povijest filmske industrije kao jedan od najpoznatijih i najosjećajnijih robota. On je usamljen, programiran je da skuplja smeće, a jedini prijatelji su mu žohari. No sve se mijenja kada upoznaje roboticu Eve. Uz nju Wall-E otkriva nove osjećaje u svojim čipovima te se zahvaljujući njima upušta u avanturu života.

Čovjek koji stoji iza ovog animiranog remek djela zove se Andrew Stanton, znan po filmovima Potraga za Nemom i Priča o igračkama. Po mnogim kritikama Wall-E je preozbiljan za ciljanu publiku kojoj je bio prvotno namijenjen, no već sada je ušao u povijest filma, što najbolje opisuje kritika uglednog časopisa Rolling Stone: 'Nakon što odgledate ovaj film, doživjet ćete jedan jako rijedak i dragocjen osjećaj – osjećaj da ste upravo doživjeli bliski susret sa vječnim klasikom.'






Optimus Prime


Transformersi su već svima poznati likovi iz crtića, igračke i junaci filmova Michaela Baya. Glavni protagonisti su roboti koji se mogu pretvarati u automobile i obratno, a podijeljeni su na dvije sukobljene skupine. Glavna faca je Optimus Prime, robot predvodnik dobrih Autobota koji mora spasiti Zemlju. On je moćan ratnik koji se pretvara u ogroman kamion, no ispod čelične vanjštine je principijelan ratnik koji čvrsto vjeruje u predvođenje primjerom i djelima te da dobro mora prevladati, uz što manje žrtava je moguće. Za razliku od njegova vječnog neprijatelja Megatrona, svaki gubitak života mu teško leži na duši, ili bolje reći na svjećicama.

Nedavno je u svjetska kina stigao posljednji nastavak holivudske franšize u kojoj Optimus Prime opet staje na kraj zlim silama. Ne treba sumnjati da će se uvrstiti među najveće svjetske hitove ove godine i da ćemo u budućnosti gledati još obračuna divovskih robota.









  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još