Kao gotovo svi segmenti ekonomije i glazba je pogođena neviđenom krizom izazvanom pandemijom uzrokovanom koronavirusom, što ostavlja katastrofalne posljedice. Kada je riječ o domaćim izvođačima i prilikama, situacija je još kritičnija zbog manjeg tržišta. Predsjednik Hrvatske glazbene unije Nikša Bratoš govorio je o glazbenicima koji rade u skladištima, administraciji, ili pak voze taksije. Riječ je, kazao je, o poznatim glazbenicima.

'Ovo što sad govorim su glazbenici iz nekih poznatih bendova, ne anonimusi. Uvijek gledamo vrh ledenog brijega, odnosno vrh sante pa po njima prosuđujemo. To je malih par posto onih koji žive nešto malo bolje, iznad prosjeka. S druge strane ima 1000 onih koji žive u razini ispod prosjeka, da ne govorimo koliko ovaj posao nosi rizika. Kad ste glazbenik, kad živite od autorskih honorara, honorara izvedbe, vi nemate godišnjeg, nemate neplaćenog. To je vrlo nesigurna profesija, to je prva stvar i druga stvar ajmo pogledati sad među najbogatijim građanima koliko ima glazbenika, nemojmo biti smiješni...', ispričao je poznati glazbenik, aranžer i producent za RTL.

Državne potpore u proljeće je dobilo 170 glazbenika, samostalnih umjetnika. Za dio se pobrinulo ministarstvo kulture, za dio Glazbena unija. 'HGU ima 5000 članova, mi smo uspjeli iz nekih drugih fondova namijenjenih odvijanju kulturnih manifestacija koje nisu održane pokriti 500-tinjak članova - to su ljudi koji rade isključivo glazbenu djelatnost i samo od toga žive, pa smo gledali ako su hranitelji obitelji. Ima puno članova koji imaju dodatno zaposlenje. Njih nismo mogli, vi ćete na neku drugu stranu naći. I tijekom 3 mjeseca pokrili smo malo više od 1000 ljudi', govori Bratoš.

Hrvatska glazbena unija u dogovoru s ministarstvom kulture podijelila je nešto više od 5 milijuna kuna potpora kako bi potaknuli glazbenu industriju. 'Ne bi bilo dobro da i dalje šaljemo potpore, a da oni sjede doma. S druge strane pomažemo samo uski krug glazbenika, ali ne pomažemo ostatku glazbene industrije, tako da nam je generalna ideja bila da potaknemo posao od kojeg će svi moći zaraditi, a ne samo jedan segment, a drugi ništa', izjavio je.

Na natječaj su se javljale tvrtke koje organiziraju koncerte, a na raspolaganju je bilo 5 milijuna. Mnogi su otpali pa se sada žale. 'U uvjetima kad su dvorane mogle biti popunjene full, prosjek onoga što je bio realan trošak je bio 70 posto prihoda. Ovog trenutka kad je epidemiološka situacija takva i mjere su da se ograniči na 30 ili 50 posto ljudi... S 50 posto ne možete platiti niti produkcijske troškove. Bile su dvije opcije. Ili se koncerti neće raditi jer nitko neće organizirati koncert da bi otišao u minus i to golemi minus ili idemo potaknuti da se makar pokrije produkcijski trošak, da bi nakon toga izvođači bili ti koji će ići u rizik, pa ako se proda možda će nešto zaraditi', pojasnio je Bratoš.

Najviše novca, po 300 000 kuna dobit će organizatori koncerata poput onog Tonija Cetinskog, Gibonija, Graše, Prljavog kazališta u Areni u Puli ili Parnog valjka u zagrebačkoj Areni, a ako se koncert ne održi, kazao je Nikša Bratoš - novci se moraju vratiti.