Znanost MORAL U BANANI

Hrvatska gubi bitku za poštenje u znanosti

Dok istraživačka zajednica zbija redove u globalnom ratu protiv nepoštenja u znanosti, čini se da se Hrvatska u posljednje vrijeme sve više udaljava od položaja jednog od predvodnika u toj borbi, upozorio je dekan Medicinskog fakulteta u Splitu, dr. sc. Matko Marušić

U članku predstavljenom u novom broju uglednog časopisa The Lancet, Marušić kaže da su novi zakoni o znanosti, višem obrazovanju i sveučilištima, koje je Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta nedavno stavilo na javnu raspravu, izazvali pravi šok kod svih ljudi koji su ponosni na postignuća što ih je Hrvatska ostvarila u uvođenju kulture znanstvene etičnosti i postavljanju potrebnih zakonskih okvira za procesuiranje nepoštenja.

Naime, novi zakoni predviđaju ukidanje nacionalnog Odbora za etičnost u znanosti i visokom obrazovanju (OEZVO), što iznenađuje jer je to tijelo, koje je izabrao Sabor, smjestilo Hrvatsku na kartu izvrsnosti i etičkih standarda u istraživačkom radu. Stvaranje tijela potaknuo je 2006. časopis Croatian Medical Journal, a ono je odigralo ključnu ulogu u rješavanju nekih slučajeva plagiranja, među kojima i onaj istaknutog profesora medicine Asima Krujaka. Na temelju nalaza tog vijeća, Ministarstvo je povuklo financijsku potporu Kurjakovom radu, no istraga nije bila do kraja provedena jer je profesor otišao u mirovinu, piše u Lancetu dr. Marušić.

Na parlamentarnoj razini, Gvozden Flego, profesor na Sveučilištu u Zagrebu i član Hrvatskog sabora, izjasnio se protiv izbora dvojice članova vijeća i ustvrdio da je njegov čelnik u sukobu interesa, međutim Sabor je podržao rad OEZVO-a.

Umjesto da daju vijeću veće ovlasti i učine ga djelotvornijim, novi ga zakoni gase i prepuštaju reguliranje etike pojedinačnim institucijama obvezujući ih tek da ključne dokumente o znanstvenom radu objavljuju na svojim internetskim stranicama.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, bivši profesor prava, proslijedio je nedavno inicijativu više hrvatskih znanstvenika da se očuva Odbor ministru znanosti Radovanu Fuchsu.

'Imajući na umu ranije, ali i sadašnje slučajeve nepoštenja, sumnjam će akademska zajednica sama biti sposobna provesti načela etičnosti ili pak zaštititi sve osobe optužene za nepoštenje. Najbolji primjer je antikorupcijski skandal iz rujna 2008, kada je policija upala na tri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i uhitila nekoliko profesora optuženih da su prodavali rezultate ispita. Za tu praksu znalo se godinama i ona je bila prijavljena rektoru, međutim Sveučilište nikada nije procesuiralo nijedan slučaj. Nekoliko profesora je proglašeno krivima i osuđeno na zatvorske kazne, ali Sveučilište je jednog od njih unaprijedilo na najviši akademski položaj stalnog profesora, uz obrazloženje da odluka nema ništa sa sudskim procesom. Promocija je izazvala burne reakcije skupine uglednih znanstvenika Foruma za etičnost i razvoj znanosti i višeg obrazovanja, koji su odluku rektora ocijenili apsurdnom. U zemlji koja je opterećena korupcijom i nastojanjima da se, na putu ulaska u Europsku uniju, učinkovito bori protiv nje, ukidanje tijela takvog integriteta je sramotno i predstavlja nagovještaj opasne budućnosti', upozorava Marušić.

Marušić podržava red koji uvode novi zakoni


Dekan smatra da su predloženi zakoni inače uglavnom dobri.

'Tri prijedloga zakona napravljena su strogo prema preporukama OECD-a, ekspertne skupine koja je bila u posjetu Hrvatskoj i koja je preporučila dokumente koji su u našoj zemlji za to bili specifično pripremljeni u obliku knjige', rekao je Marušić za tportal. 'Jedina strašna pogreška koja je pritom napravljena, napravljena je namjerno, a to je da je ukinut OEZVO. Njega su ukinuli ljudi koji su ga i prije pokušavali ukinuti ili suzbiti njegov rad, a to su oni koji nisu bili zadovoljni njegovim poštenim i stručnim mišljenjima. Radi se, koliko ja znam, o ljudima koji su štitili Asima Kurjaka u aferi plagijat te ljudima s Medicinskog fakulteta u Zagrebu koji su sudjelovali u aferi Marušić (u kojoj je supruga Matka Marušića, profesorica Ana Marušić, bila optužena za plagiranje anatomskog atlasa). O tome znam mnogo detalja i sva imena, no ne smatram da ih je potrebno spominjati', komentirao je dekan.

'Inače, što se zakona tiče, država daje novac za školovanje naroda i ima pravo kontrolirati taj novac. Autonomija sveučilišta ne odnosi se na novac, nego na programe - slobodu mišljenja i druga ljudska prava - a predloženi zakon to osigurava', smatra dr. Marušić.

Prof. Flego: Da za Odbor, ali ne ovakav

Profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i bivši ministar znanosti, dr. sc. Gvozden Flego kaže da je Odbor u ovom trenutku možda potreban Hrvatskoj, međutim smatra da njegovo članstvo treba biti drugačije.

'Odbor je bio u sukobu interesa u slučaju Marušić, a on se sastojao u činjenici da je njegov predsjednik bio Vedran Katavić, bivši učenik Ane Marušić koja je bila optužena za plagiranje. Odbor je oslobodio optužbe prof. Marušić', izjavio je dr. sc. Flego za tportal. 'Osim toga, bio je sastavljen izravno protiv zakona, jer zakon traži da članovi Odbora budu ugledni znanstveni djelatnici, što znači da trebaju biti najmanje u zvanju profesora, dok su troje njegovih članova bili docenti. Odbor je zaključio da će izmijeniti strukturu članstva, do čega je konačno i došlo, ali tek ovog ljeta.

To tijelo ima svojih dobrih i loših strana. Loša je da vrši nadzor nad ustanovama koje bi same trebale provoditi nadzor nad etičnošću svoga rada, no to je istovremeno i dobra strana, jer je, nažalost, našim ustanovama jako potreban nadzor, ali samo ako ga vrše osobe koje su kompetentne i moralnije od onih koje rade u samim ustanovama. Dakle, ja sam u načelu protiv postojanja Odbora, međutim u našim uvjetima sam za njega', zaključio je dr. sc. Flego.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još