SREDNJI VIJEK U SREDNJIM ŠKOLAMA

'Guranje filozofije pod religiju je fundamentalizam'

Bionic
Reading

'Činjenica da su se u prijedlogu školskog programa prvo filozofija, a potom i etika pokušale progurati kao podređene religiji apsurdna je i šokantna', upozorava Mislav Kukoč, profesor s Filozofskog fakulteta u Splitu

Prof. dr. sc. Mislav Kukoč reagirao je na zamolbu predsjednika Vijeća za nacionalni okvirni kurikulum (NOK) prof. dr. sc. Hrvoja Kraljevića da predstavi stručno mišljenje o prijedlogu Radne skupine za društveno–humanističko područje, prema kojem su filozofija i etika u NOK-u dobile mjesto umnogome podređeno religiji.

Budući da je NOK ključni dokument koji donosi okvir za stjecanje temeljnih stručnih kompetencija i osnova je za restrukturiranje nastavnih planova i predmetnih kurikuluma na razini osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, postavlja se pitanje kakvu će ideju o odnosu filozofije, etike i religije dobiti učenici u hrvatskim školama na temelju njega.

'Prijedlog prema kojemu je filozofija, tek kao dio složevine 'Svjetonazori i filozofijski sustavi', uz 1. Kršćanstvo i 2. Svjetske religije, jedna od tri podređene grane nadređenog polja 'Religija i etika' toliko je apsurdan, šokantan i skandalozan da sam po sebi osporava stručnu sposobnost i kompetencije članova radne skupine koji su ga usvojili da sudjeluju u odgovornom poslu kreiranja obrazovnog sustava Republike Hrvatske', upozorava u svojem odgovoru prof. Kukoč.

Povratak u srednji vijek

'Zapadna filozofija započinje svoj razvoj još u VII. stoljeću prije Krista emancipacijom logosa od mythosa te, uspostavljajući autonomni racionalni pristup zbilji, trasira put za nastanak i razvoj posebnih znanosti. Tijekom svoje višemilenijske povijesti filozofija je samo u srednjem vijeku kao ancilla theologiae bila podređena religiji, tako da ovaj fundamentalističko-klerikalistički pokušaj vraćanja iz 21. stoljeća u srednji vijek predstavlja skandalozno civilizacijsko obezvređivanje hrvatskog obrazovnog sustava', kaže prof. Kukoč.

Kao moguću alternativu radna skupina predstavila je prijedlog prema kojem bi se u školama predavala dva polja 'Svjetonazori i filozofijski sustavi' te 'Religije i etika'. No prof. Kukoč ističe da je i ta ideja neprihvatljiva budući da predstavlja tek ublaženu varijantu prve.

'To je samo varijanta istoga klerikalno-konfesionalnog modela u kojemu se filozofija, pogotovo u programima za osnovne škole, tretira kao sporedni dio pretežno konfesionalno određenih i usmjerenih svjetonazora, a etika, inače tradicionalna

I Hrvatsko filozofsko društvo pokušalo utjecati, ali bez uspjeha

Kako doznaje tportal, najveća filozofska strukovna udruga, Hrvatsko filozofsko društvo, vrlo se negativno očitovalo o prijedlogu NOK-a u dopisu koji je prof. dr. Lino Veljak, predsjednik HFD-a, 21. 6. 2010. uputio predsjedniku Vijeća za nacionalni kurikulum prof. dr. Hrvoju Kraljeviću.

Dopis sadrži tri temeljne preporuke: (1) da se umjesto 'Svjetonazora i filozofijskih sustava' za VII. polje stavi uvriježen tradicionalni naziv 'Filozofija i logika', poglavito za IV. ciklus. (2) da se u VIII. polju etika odvoji od religije. (3) da se uvede IX. polje 'Religija' (alternativni nazivi: 'Povijest religija' ili 'Religiologija'), koje treba programski odvojiti od vjeronauka.

Niti jedna od preporuka nije uvažena u konačnoj verziji NOK-a.

temeljna filozofska disciplina, odvojena od filozofije, svodi se tek na puku kršćansku moralku', ističe prof. Kukoč i predlaže da se zadrže u nas i u svijetu već desetljećima uvriježeni dijelovi srednjoškolskih kurikuluma filozofija i logika.

Ponavljanje scenarija iz 90-ih

'Već u antičkoj filozofiji, u Platonovoj Akademiji i u stoičkoj školi, etika se konstituira, uz logiku (dijalektiku) i fiziku, kao jedna od tri temeljne filozofske discipline. Taj status etika je zadržala sve do naših dana i u suvremenoj filozofiji. Konfesionalna, kršćanska etika, među mnoštvom drugih, samo je jedan od pravaca heteronomne etike', kaže dr. Kukoč, pa dodaje: 'Stoga je nužno da etiku predaju profesori filozofije na sekularnim, laicističkim, dakle znanstvenim osnovama, a ne vjeroučitelji koji bi je nužno ograničili na ideologijsku razinu kršćanske moralke.'

'I 90-ih, u vrijeme ministrice prosvjete Ljilje Vokić, kada je uveden vjeronauk u srednjoškolsku nastavu, javio se istovjetni prijedlog predmeta Religija i etika kao alternative vjeronauku, ali je bio odbačen kao nesuvisao, te je kao alternativa uvedena Etika. Onda odbačeni, a sada obnovljeni prijedlog Radne skupine NOK-a, nije moguće shvatiti drukčije nego kao još jedan od misionarskih pohoda na filozofsko mišljenje i ideološki pritisak konfesionalne ortodoksije na onaj dio učeničke populacije koji nije odabrao vjeronauk', kaže dr. Kukoč.

Filozofija za djecu

Za osnovne škole Kukoč predlaže da se uvede tzv. filozofija za djecu, nova filozofska disciplina koja se diljem svijeta uvodi u predškolske i školske odgojno-obrazovne programe.

Po UNESCO-vom istraživanju iz 2007. filozofija za djecu uvedena je kao redovni i obvezatni predmet u osnovne škole sedam zemalja svijeta, a centri filozofije za djecu postoje u 45 država svijeta i stalno se osnivaju novi. Neki od tih centara već su u svojim državama uveli filozofiju za djecu kao izborni predmet, npr. Slovenija.

Profesor Kukoč smatra da i religiji, kao temelju civilizacije i kulture čovječanstva, treba dati odgovarajuće mjesto, međutim, ističe da se ona mora odvojiti od vjeronauka i strukturirati kao upoznavanje s temeljnim pretpostavkama kulture i civilizacije.

 

Hrvatska nije vjerska država

 

Budući da je Hrvatska Ustavom ustrojena kao sekularna, a ne vjerska država, te da je riječ o pitanjima od presudne važnosti, kako za odgoj i obrazovanje budućih naraštaja nacije, tako i za sudbinu struke - filozofije koja se izučava na sedam studija diljem Hrvatske, Kukoč predlaže da se o tom dijelu NOK-a otvori šira rasprava u stručnim tijelima i javnosti.