Znanost NJEMAČKI ZNANSTVENICI:

Hrvatska je najneandertalskija zemlja na svijetu

Izvor: Pixsell Editorial Standard PIXSELL , Autor:Boris Scitar

'Muzej neandertalaca je divan. U svijetu su izgrađeni mnogi prekrasni muzeji, no ovaj je jedan od najljepših koje sam ikada vidio', rekao je za tportal ugledni švedski antropolog i genetičar prof dr. Svante Pääbo

'Vidio sam ga izvana dok se još gradio, međutim, sada sam prvi put bio u njemu', dodao je Pääbo, voditelj istraživanja The Neandertal Genome Project i direktor instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u Leipzigu.

Dr. Pääbo u subotu je bio gost 37. Škole biološke antropologije 'Dr. Hubert Maver' u Zagrebu i Krapini na kojoj su predavanja održali brojni stručnjaci iz svijeta i Hrvatske. Glavna tema bili su nalazi neandertalaca iz Vindije kraj Ivanca koji su bili ključni za dešifriranje genoma tih ljudskih predaka.

Vindija je riznica genoma neandertalaca

'Vindija je osobito važna, jer su u njoj pronađeni najbolje očuvani fosili na svijetu s najvećim postotkom genoma neandertalaca u odnosu na konatminaciju genima bakterija – udio genoma neandertalaca je negdje između jedan i tri posto. Iako je nalaz u Krapini najbogatiji na svijetu, znatno je stariji od onog u Vindiji. Kosti iz Krapine stare su oko 130.000 godina, a iz Vindije oko 33.000 godina. Kada smo to shvatili, 2006. započeli smo suradnju između Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i akademije u Berlinu, čiji sam član. Projekt se pokazao vrlo, vrlo uspješnim. Imamo odličnu suradnju s jako dobrim znanstvenicima u Hrvatskoj. Jedan od njih, Tomislav Maričić, već nekoliko godina radi s nama u Leipzigu i dao je vrlo važan doprinos projektu', rekao je prof. Pääbo.

Wikipedia
Dr. Svante Pääbo
'Do sada smo otkrili oko 60 posto genoma neandertalaca. Vjerojatno nećemo moći očitati svih sto posto, međutim, očekujemo da ćemo za dvije godine uspjeti dešifrirati između 98 i 99 posto genoma koji se pojavljuje samo jednom, koji se ne ponavlja.'

Antropolozi i genetičari Instituta Max Planck te tvrtke 454 Life Sciences Corp. u SAD-u, dosad su sekvencionirali više od tri milijarde baznih parova DNA tog hominida.

Svi smo mi dijelom neandertalci


The Neandertal Genome Project nedavno je potvrdio teoriju prema kojoj su se neandertalci miješali sa suvremenim ljudima u ranoj fazi naseljavanja svijeta, najvjerojatnije negdje na Bliskom istoku. Naime, u genomu današnjih ljudi iz Europe i Azije otkriveno je između jedan i četiri posto genoma neandertalaca.

Istraživanje je također potvrdilo teoriju prema kojoj većina ljudi danas potječe od malene ljudske zajednice afričkog stanovništva koja se kasnije proširila po svijetu. Prema njoj, naš izravni predak Homo sapiens razvio se u Africi prije nekih 200.000 godina, a relativno malena skupina tih ljudi napustila je kontinent prije 50-60 tisuća godina.

Pračovjek dobio ljudskije lice

Predavači su mnogobrojnoj okupljenoj publici nastojali na popularan način predstaviti najnovija znanstvena otkrića, ali i približiti neandertalce kao bliske srodnike i pretke današnjih ljudi. Istaknuli su kako su se u 19. stoljeću ti hominidi doživljavali i u crtežima prikazivali kao divlji i ratoborni šumski ljudi koji s čovjekom nisu imali ništa zajedničkog. Prikazivalo ih se kao priglupa i defektna bića.

'Međutim, Darwinova teorija evolucije i kasniji genetski nalazi postupno su promijenili tu sliku', objasnila je dr. Bärbel Auffermann, voditeljica Muzeja neandertalaca u Mettmannu u Njemačkoj. Objasnila je da su ti hominidi zapravo bili na vrlo visokom stupnju razvoja, sposobni izrađivati sofisticirana oruđa, brinuli su za bolesne, pokapali svoje mrtve i imali neku vrstu jezika.

Svi predavači složili su se da im je stoga najdraži prikaz neandertalca topla i nasmiješena rekonstrukcija iz Mettmana koja jasno demonstrira činjenicu da je taj pračovjek u mnogočemu bio sličan suvremenim ljudima (pogledajte sliku dolje).

Hrvatska je najneandertalskija zemlja na svijetu

Iako su prvi neandertalci otkriveni u 19. stoljeću u Njemačkoj, stručnjaci iz te zemlje priznali su da je Hrvatska 'najneandertalskija' zemlja na svijetu, jer ima najveći broj nalaza po broju stanovnika.

Naime, samo na lokalitetu Hušnjakovo kraj Krapine pronađeno je oko 900 kostiju, ostataka čak 75 neandertalaca te oko 5.000 artefakata poput oruđa i oružja.

Muzej u Krapini prava je turistička meka

Njemački veleposlanik u Hrvatskoj dr. Bernd Fischer u svojoj je uvodnoj riječi istaknuo da je Muzej krapinskih neandertalaca, koji je od ožujka posjetilo oko 90.000 ljudi, odličan ne samo kao znanstveno-obrazovni projekt već i kao u turističko odredište, jer privlači veliki broj ljudi koji autocestom preko Macelja Putuju na Jadran.

'Krapina je i sama po sebi lijep grad, a s Muzejom je postala pravo turističko odredište', rekao je Fischer i dodao kako Zagorje dobiva sve više zanimljivih destinacija poput Trakošćana i Velikog Tabora.

Jedino što je malo narušilo izvrstan opći dojam 37. Škole biološke antropologije u Krapini jest činjenica da akustika velike dvorane muzeja s betonskim stražnjim zidom i staklenim prednjim nije najbolje prilagođena potrebama glasa predavača.

 

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još