Znanost HRVATI OSVAJAJU NEBO

Naši superbaloni zamijenit će satelite?!

Novo domaće tehnološko čudo – letjelice nalik na cepeline - mogle bi zamijeniti skupe satelite i koristiti se za brojne svrhe – od sprečavanja požara, osiguranja kuća i imovine, preko čuvanja granica do znanstvenih istraživanja

Hipersfera, kako su je nazvali njezini tvorci, je balon-brod koji bi se punio helijem i letio na visinama od oko 20 kilometara na kojima trenutno nema zračnog prometa.

Njezin idejni začetnik je doktor astrofizike Bojan Pečnik, koji se godinama bavio ekstrasolarnim planetima, a doktorirao je na poznatom institutu Max Planck u Muenchenu. Po povratku u Hrvatsku on je zajedno s prijateljem iz djetinjstva Robertom Grilcem, iskusnim menadžerom koji je radio za neke inozemne firme, svoj dotadašnji hobi – hipersferu – odlučio pretvoriti u poslovni projekt.

'Projekt je zamišljen u tri faze. Prva faza je brod od 3,2 metra i on je već napravljen i potpuno je funkcionalan', rekao je za tportal direktor tvrtke Hipersfera d.o.o. Robert Grilc. 'Demo let već je obavljen u rujnu 2009. godine. Otada testiramo brod i njegovo upravljanje. U međuvremenu je započeta gradnja drugog u skali koji bi trebao imati promjer 15 metara i nosivost korisnog tereta od 30 kilograma. Njegova operativna visina je oko tri kilometra. Dosadašnji svjetski rekord za brod tog tipa je 1.850 metara, što znači da će ići na skoro dvostruku visinu', rekao je.

'No brod je zapravo predviđen da u stoji na visini od 20 kilometara jer postoje značajne razlike zbog atmosferilija na visinama od tri i 20 kilometara. Na 20 kilometara uvjeti su ekstremniji, ali atmosfera je značajno stabilnija, a uopće nema prometa. Ta je zona trenutno pravno neregulirana, međutim, Amerikanci su u posljednje vrijeme prepoznali da bi se tehnologija mogla kretati u smjeru korištenja tog pojasa, primjerice za solarne jedrilice. Dakle, treća konačna verzija koja bi letjela na toj visini bila bi promjera oko 40 metara i nosivosti oko 100 kilograma, što je dovoljno za sve kamere, među kojima i infracrvene, ukratko dovoljna za svu opremu. Drugi brod bi trebao biti dovršen kroz godinu dana, a treći kroz tri godine. Za drugu fazu potrebno nam je još dva milijuna eura, a da bi se dovršila konačna, koja bi bila i komercijalna, još 13 milijuna', objasnio je Grilc.

Brojne mogućnosti uporabe

Postoje tri sektora u kojima hipersfera može naći primjenu – prvi je vladin sektor koji podrazumijeva zaštitu teritorija, granica i mora, što je Hrvatskoj važno radi šengenskog režima, a SAD-u primjerice radi kontrole granica s Meksikom ili Kubom.

'Također je vrlo zanimljiva aplikacija rana dojava u zaštiti od požara. Prema MUP-u, u Hrvatskoj je u posljednjih 10 godina materijalna šteta od požara bila oko 10 milijardi kuna. Već i prema pesimističnim procjenama, hipersfera bi tu štetu smanjila za najmanje 50 posto. Pet mediteranskih zemalja na prevenciju požara godišnje troši oko milijardu eura', ističe Grilc.

U civilnom sektoru hipersfera bi se mogla koristiti na GIS tržištu – u prodaji satelitskih i avionskih snimaka. Takve snimke su skupe i trenutno, ako ih ne kupujete izravno od vlasnika, kupujete ih s GIS tržišta. Također bi se mogle koristiti u šumarstvu za praćenje biopotencijala i rasta šuma te u poljoprivredi za nadgledanje usjeva.

Hipersfera bi bila korisna i u izradi katastara. To je ono što, primjerice, Geofoto sada radi za Crnu Goru, a za što je dobio 10 milijuna eura.

Tu je i menadžment transporta – regulacija svih prometnica u zemlji, a posebno u urbanim sredinama s dojavama na mobitele, internet i sl., pa čak jednog dana i za automatizirano upravljanje samim vozilima. Senzori za to trenutno su zemaljski i izuzetno su skupi.

Za masovno tržište brodovi bi se mogli koristiti u zaštiti imovine. Recimo da imate kuću na moru i želite je osigurati. Platite recimo 20-ak dolara, a hipersfera vam, čim se dogodi promjena na fotografiji, šalje poruku – alarm na mobitel.

Zadnji sektor je akademski u kojem postoji čitav niz primjena u znanosti - od praćenja flore i faune do klimatskih promjena, astronomije i ispitivanja novih tehnologija

Hipersfera ima brojne prednosti pred satelitima

Grilc ističe da bi izgradnja i održavanje hipersfere bili bi neusporedivo jeftiniji, fotografije kvalitetnije, a balon vrlo isplativ:

'Recimo da jedan brod stoji iznad Zagreba 365 dana u godini. Ukoliko u baznu stanicu svakih 15 minuta šalje jednu sliku površine 2.500 četvornih kilometara, koliko je njegovo optimalno područje snimanja, na nivou godine trebao bi generirati 270 milijuna eura prihoda. Drugim riječima, da biste pokrili sve fiksne troškove, brod mora biti efikasan samo 4 posto, što znači da imate veliki prostor za financijsku nadogradnju.

Također, u Hrvatskoj bi postojala jedna baza iz koje bi svi brodovi na daljinsko upravljanje polijetali i u normalnom operativnom planu slijetali radi održavanja ili zamjene opreme. Za zemlju veličine Hrvatske bilo bi potrebno 20 balona da se potpuno pokrije i kopneni i morski teritorij. 15 brodova bi konstantno bilo u funkciji, dok bi pet bilo u standbyu, tako da imate potpunu pokrivenost 24 sata 365 dana u godini. Prava vrijednost toga je da imate upravljačku strukturu na jednom mjestu, što znatno smanjuje operativne troškove poslovanja. Cijena jedne hipersfere bila bi oko četiri milijuna eura kada krene serijska produkcija. Za usporedbu, trošak jednog satelita koji ima čak i lošije performanse je oko 150 milijuna dolara. Kada jednom postavite satelit u orbitu, sve što se na njemu kvari je nezamjenjivo i ne može se popravljati, a zamjena korisnog tereta je nemoguća. Osim toga, satelit u četiri dana prođe 9.000 kilometara – jedan krug oko Zemlje, što znači da mu trebaju četiri dana do iste točke. Dakle, nijedan ne nudi stalno pokrivanje strateški važnih područja. Hipersfera to može raditi 24 sata dnevno svakih nekoliki sekundi.'

Projekt otvara i mogućnosti za obrazovanje mladih

'S nama na projektu radi i Branko Graf koji je radio na raketnim sustavima u bivšoj Jugoslaviji te je osobno upoznao legendu raketne znanosti Wernera von Brauna. Uspjeli smo spojiti mlade perspektivne inženjere i starije iskusne konstruktore. Ta sinergija je idealan spoj. Svi članovi tima su visokoobrazovani ljudi, a projekt nudi mogućnost izrade barem 20-ak doktorata na FER-u, PMF-u ili strojarstvu.

U prvoj fazi u projekt je uloženo oko milijun eura, a glavni investitor je BICRO – vladina agencija za poticanje inovacija u Hrvatskoj. Moram priznati da su direktor Dalibor Marijanović i Ivo Friganović hipersferu prepoznali kao projekt velikog potencijala. Oni su dali 70 posto, a ostalo je došlo od privatnih investitora kao što su hrvatske firme GISDATA i Insako. Postoje i upiti investitora iz Europe, a u zadnja tri tjedna imamo kontakte i s nekim američkim kompanijama.

 

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još