Znanost NOVA PRAVILA UČENJA

Korištenje Facebooka smanjuje uspjeh učenika

S početkom školske godine roditelji se prirodno pitaju što poduzeti da bi uspjeh njihove djece bio bolji. Nova istraživanja donose nekoliko korisnih novih savjeta

Prije svega, psiholozi su potvrdili strahovanja roditelja tinejdžera - ovisnika o društvenim stranicama. Naime, učenici koji se prilikom rješavanja domaćih zadataka koriste Facebookom dobivaju znatno slabije ocjene od onih koji nisu navikli na takvu praksu. Nova studija pokazala je da su rezultati 'ovisnika' na testovima 20-ak posto slabiji, čak i ako je Facebook samo otvoren u pozadini na ekranu računala.


Psiholozi ističu da to ruši teoriju prema kojoj su mozgovi mladih jednostavno dobri u multitaskingu.

Voditelj istraživanja, profesor Paul Kirschner kaže da je problem u tome što mnoga djeca imaju uključene funkcije za primanje poruka ili elektronske pošte dok obavljaju svoje školske zadatke.

'Naša studija, ali i ranija istraživanja pokazuju da je kriva pretpostavka da se neprekidnim prebacivanjem sa zadatka na zadatak više toga može obaviti za kraće vrijeme. U stvarnosti takav način rada zahtijeva više vremena i uzrokuje povećanje broja pogrešaka', objasnio je prof. Kirschner.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 219 ljudi između 19 i 54 godine.

Zaboravite stara pravila o učenju

Znanstvenici također ističu da neka uvriježena pravila za podizanje efikasnosti učenja zapravo uopće ne stoje.

Koliko smo puta čuli da djeci treba osigurati neko tiho mjesto na kojem će svakodnevno i redovito moći na miru učiti, da treba postaviti jasne ciljeve i okvire te da u njihovom ostvarenju valja izbjegavati tehniku 'podmićivanja'.

Međutim, nova su istraživanja pokazala da neke jednostavne tehnike koje odudaraju od uvriježenih paradigmi značajno povećavaju uspjeh učenika bilo koje dobi – od osnovnoškolaca do umirovljenika.

Zamjena prostorija osvježava um

Tako, primjerice, mijenjanje prostorije za učenje pomaže u zadržavanju pozornosti. Jedno istraživanje provedeno još 1978. godine pokazalo je da su učenici koji su napamet učili 40 riječi u dvije prostorije – jednoj starinskoj i zatvorenoj i jednoj suvremenoj s velikim prozorima – bolje i dvostruko brže obavili zadatak od učenika koji su učili samo u jednoj prostoriji. Kasnije studije potvrdile su taj rezultat u različitim područjima znanja.

Stručnjaci vjeruju da mozak stvara suptilne veze između gradiva i neuznemirujućih pozadinskih podražaja. Time uvjeti nekog povijesnog sporazuma poprimaju sjaj i boje prostorije u kojoj se uči. 'Kada se vanjski kontekst mijenja, informacija se obogaćuje, a zaboravljanje usporava', objasnio je dr. Robert A. Bjork, psiholog na Sveučilištu Kalifornije u Los Angelesu.

Dobro je učiti više povezanih predmeta

Isto se može postići ako se u vremenu izdvojenom za učenje proučavaju različiti, ali povezani predmeti umjesto samo jednog. Mijenjanje materijala koji se proučava također ostavlja dublji trag u mozgu. Glazbenici i sportaši znaju to već odavno, a njihove su vježbe redovno miješanog sadržaja.

Jedno nedavno istraživanje predstavljeno u časopisu Applied Cognitive Psychology pokazalo je da su rezultati djece koja su učila redom rješavati četiri matematička problema – prvo bi naučila jedan i potom ga ponavljala, pa tek onda prelazila na drugi - bili gotovo dvostruko lošiji od rezultata djece koja su učila mješovitim pristupom, odnosno koja su proučavala više problema odjednom, pa čak i primjere u kojima su bila uključena sva četiri.

'Kada učenici vide listu zadataka iste vrste, obično znaju strategiju koju će primijeniti, čak i prije nego što pročitaju zadatak', kaže dr. Doug Rohrer, voditelj istraživanja sa Sveučilišta Južne Floride. 'To je kao da voze bicikl s pomoćnim kotačima. Kada se primijeni mješoviti pristup, djeca nauče razlikovati probleme i odabrati pravi pristup, baš kao što će morati na testovima.'

Zaboravljanje je majka učenja

Neki stručnjaci smatraju da ti rezultati pokazuju da za dulje pamćenje nije dobro natrpati kovčeg mozga, već ga pametno i sustavno spakirati. Također ističu da zaboravljanje može biti veći prijatelj učenja od ponavljanja, odnosno da je dobro ponavljati više puta isto gradivo s pauzama, nego odjednom.

'Kada nešto zaboravite, to vam omogućuje da isto znanje učinkovito obnovite kada se s njime ponovno susretnete', objasnio je dr. Nate Kornell s Williams Collegea.

Znanje se učvršćuje provjerama

Istraživanja su dokazala da se znanje učvršćuje testiranjem. U jednom eksperimentu dr. Henry L. Roediger i Jeffrey Karpicke, psiholozi sa Sveučilišta Washington u St. Louisu, testirali su dvije skupine učenika. Jednoj su dali da uči isto gradivo dva puta prije ispita, a drugoj da uči jednom, a potom prođe kroz test. Testiranje provedeno dva dana kasnije pokazalo je da je prva skupina brže zaboravila naučeno gradivo.

'Testovi baš nisu omiljeni jer ljudi uglavnom misle na standardne ispite. Možda bismo ih trebali nazvati drugačije, no to je jedno od najmoćnijih oruđa učenja', objasnio je Roediger. Stručnjaci smatraju da tu vrijedi načelo 'bez muke nema nauke'.

Uza sve to važno je također uočiti da su neka djeca vizualni tipovi, dok druga brže uče slušajući; neka su 'mozgovni ljevaci', a druga 'mozgovni dešnjaci', što znači da učitelji moraju voditi računa o individualizaciji i variranju pristupa.

'Već dulje vrijeme znamo za ova načela pa me čudi da ih škole još uvijek nisu prihvatile ili da ljudi do njih nisu sami došli po principu pokušaja i pogreške', komentirao je dr. Bjork.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još