Stephen Hawking, vjerojatno najpoznatiji živući znanstvenik na svijetu,prošloga tjedna je najavljujući svoju novu knjigu 'The Grand Design' objasnio da postojanje multisvemira, odnosno mnoštva paralelnih svemira u kojima vladaju različiti zakoni poput gravitacije pa i različite

mogućnosti za razvoj galaksija i planetarnih sustava, a time i života, ukida potrebu za postojanjem stvoritelja.

Prema Hawkingu, za očekivati je da će se u beskrajnom mnoštvu kreacija, čak i ako su mnoge od njih nepogodne za razvoj života, po zakonu vjerojatnosti i statistike ipak pojaviti neka u kojoj će nastati inteligentna stvorenja koja će potom početi postavljati pitanja odakle i čemu sve što postoji.

Canterburyjski nadbiskup dr. Rowan Williams odgovorio je na ove izjave da bit 'vjerovanja u boga nije popunjavanje rupa u tumačenju odnosa u svemiru'. 'To je vjerovanje da postoji inteligentan akter o čijim aktivnostima u krajnosti ovisi postojanje svega. Fizika neće sama po sebi odgovoriti na pitanje zašto postoji nešto, a ne ništa', rekao je nadbiskup.

Williamsu su se sličnim argumentima pridružili i čelnici drugih vjerskih zajednica u Velikoj Britaniji.

Zamolili smo naše ugledne fizičare da za tportal komentiraju Hawkingove tvrdnje.

Dr. Dejan Vinković: Potreba za bogom je osobna stvar

'Fizika već duže vrijeme objašnjava da je svemir nastao iz Velikog praska bez potrebe za nekim kreatorom. Gledam to više kao Hawkingovu reklamnu kampanju i provokaciju nego kao neku novost', rekao je dr. Dejan Vinković, astrofizičar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu.

'Znanost nije ni prije imala, a nema ni sada potrebu uvoditi boga u raspravu o kreaciji svemira. To nije ništa novo i Hawking nije otkrio toplu vodu. Ako netko ima osobnu potrebu da uvede boga u priču, neka ga uvede. No po meni je to slično kao da uvedem neki termin, neku vilu Kosjenku – iako to možda zvuči malo radikalno - i onda idem raspravljati postoji li ili ne postoji. To više ovisi o intimnoj potrebi čovjeka da vjeruje u boga ili ne', dodao je dr. Vinković.

'Rasprava o antropomorfnom svemiru nije nova stvar, ne vidim što je on tu novo donio, međutim čini mi se da su teme vjere u posljednje vrijeme ponovno aktualizirane. Smatram da je znanstveno dokazivanje da bog postoji ili ne postoji - oksimoron. To je više društveni fenomen', zaključio je dr. Vinković.

Dr. Nevenko Bilić: Veća je vjerojatnost da je svemir nastao bez boga

'Ja bih se složio s Hawkingom da je veća vjerojatnost da se svemir sam stvorio nego da ga je kreirao neki kozmički um', prokomentirao je vijest teorijski fizičar dr. Nevenko Bilić s Instituta Ruđer Bošković. 'Sada znamo da je svemir nastao iz Velikog praska. Ima više hipoteza kako je on nastao – jedna od njih je da je kreaciju pokrenula kvantna fluktuacija. Ideja o postojanju multisvemira je još uvijek hipoteza, međutim čak i bez nje stvari drugačije izgledaju nego u Newtonovo vrijeme.'

'Ja ne bih išao u religijske rasprave. Naravno, uvijek ostaje po meni mala mogućnost, a neki će reći velika, da je neki viši um ili duh pokrenuo kreaciju i uredio zakone, ali čak i da je daljnji razvoj svemira išao neovisno o njemu jer mi sve možemo dobro pretkazati i sve se uklapa u sliku u kojoj se stvaranje dalje samo po sebi odvija.'

Dr. Vuko Brigljević: Svemir nije nastao ni iz čega

Fizičardr. Vuko Brigljević, koordinator odnosa Instituta Ruđer Bošković i CERN-a i jedan od rijetkih vjernika među vrhunskim fizičarima, ističe da tvrdnje kako je sve nastalo ni iz čega - ne stoje.

'Nisam još pročitao njegovu knjigu pa je ne mogu komentirati, ali vjerujem da hoću jer je Hawking dobar popularizator znanosti', rekao je dr. Brigljević. 'Međutim, nedavno sam slušao Hawkinga na CERN-u i mislim da više-manje znam što tvrdi. Koliko razumijem, on kaže da svemir može nastati kao kvantna fluktuacija iz kvantnog stanja gdje na početku nemamo ničega. Međutim, on time samo objašnjava kako od jednog stanja u kojem vlada kvantna fizika, putem zakona fizike, može doći do nastajanja svemira. To nije u pravom smislu riječi stvaranje iz ničega jer ostaje pitanje zašto uopće postoje zakoni fizike i zašto ti, a ne neki drugi zakoni. Moji cijenjeni kolege teoretičari poput Bilića izmislili su stotine teorija, no samo jedna je realizirana u prirodi. Svemir ne proizlazi iz ničega već iz nečega, uključujući tu i zakone koji vladaju. Hawking time nije isključio boga, već predstavlja ono što se zove 'god of the gaps', odnosno 'bog zakrpa' - na mjesto u kojem ne mogu razumjeti što se događa u prirodi stavljam boga da ga popuni. Kada znanost otkrije kako stvari funkcioniraju, bog mi više ne treba. Ja kao vjernik boga ne doživljavam tako, kao nadnaravnu pojavu koja krpa takve rupe. No sve dok ne pročitam 'Veliki dizajn' za mene će Hawkingova nakana ostati tajnovita. Ne bih se usudio pogađati što on stvarno time želi reći.'

'Multisvemiri su zanimljiva i zabavna ideja, ali zapravo su na razini hipoteze. Upitno je hoćemo li njihovo postojanje ikada moći dokazati, ne treba isključiti mogućnost da nećemo. Skoro mi je zabavno vidjeti kako se neki ljudi danas, želeći braniti ateizam poput Richarda Dawkinsa, oslanjaju na teoriju multisvemira. Kako bi isključili jednog nedokazivog boga, moraju postulirati postojanje beskonačnog niza nedokazivih svemira. Kao znanstvena ideja ta mi je teorija zabavna, međutim ona ne poništava ideju o antropomorfnom svemiru, već je samo odgađa za jedan korak. Stvaranje svemira ima svoje zakone - kako to da u ovome imamo zakone fizike koji će gotovo nužno stvoriti život. Ovo pitanje izuzetno fine podešenosti svemira za postojanje života postavlja i ugledni fizičar Paul Davies u svojoj zanimljivoj knjizi 'Goldilock's Enigma'', zaključio je dr. Brigljević.