Znanost ZNANSTVENICI ODUŠEVLJENI

Jadran vrvi kitovima, morskim psima, kornjačama i dupinima

Hrvatsko–talijanski tim znanstvenika istražio je 20.000 četvornih kilometara Jadrana i u njemu otkrio neočekivano veliki broj raznovrsnih životinja od glavatih želvi, preko goluba uhana do modrulja, dupina i kitova

Osamnaestodnevnu studiju iz dvomotornog zrakoplova Partenavia P68 opremljenog mjehurastim prozorima za promatranje organizirali su Institut za zaštitu i istraživanje okoliša iz Rima, institut za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet i Hrvatski prirodoslovni muzej.

Cilj putovanja bio je utvrđivanje brojnosti i rasprostranjenosti dobrih dupina i drugih morskih sisavaca te vrsta od posebnog interesa za zaštitu u Jadranu.

Obilje života

Sve članove tima iznenadila je brojnost morskih kralježnjaka, osobito prugastih dupina.

'Najčudesnije otkriće bio nam je veliki broj prugastih dupina Stenella coeruleoalba', rekao je za tportal Draško Holcer iz Plavog svijeta. 'Broj uginulih životinja koje smo ranije otkrivali nije nam govorio da bi ih moglo biti toliko. Vidjeli smo ih oko 1.000, no to ni približno ne otkriva njihovu pravu brojnost.'

U sjevernom dijelu Jadrana uočeno je neobično mnogo (oko 1.000) glavatih želvi, a u području Jabučke kotline veliki broj morskih pasa modrulja i zaštićene vrste raže goluba uhana koji može narasti do pet metara.

'Jedan od modrulja navaljivao je na neku žutu bovu. Brzo smo proletjeli, pa nismo uspjeli otkriti zašto mu toliko smeta', komentirao je Holcer i dodao:

'U južnom Jadranu nedaleko od Palagruže snimili smo 18-metarskog velikog kita Balaenoptera physalus, najveću vrstu kita u svijetu nakon plavetnog. Ja radim na Visu i prošle sam godine vidio velikog kita nedaleko od Biševa. Oni uglavnom žive u Mediteranu. Procjenjuje se da ih ima nekoliko tisuća, tako da nema razloga da se ne pojave i u Jadranu. Otrantska vrata s dubinom od oko 800 metara nisu im neka zapreka. Jedini razlog zašto ne dolaze je što nema dovoljno hrane, planktona ili sitne ribe. No u nekim područjima sezonski se pojavljuje plankton, pa oni migriraju. Ne znamo dolazi li u južni Jadran veći broj tih kitova. Očekivali smo da bismo mogli vidjeti čak i ulješure i velike bijele psine, bila nam je to tiha čežnja, no nismo imali sreće. One su vrlo rijetke.'

Rijedak susret s kljunastim kitom

Najveće iznenađenje putovanja svakako je bio Cuvierov kljunasti kit Ziphius cavirostris, snimljen između Italije i Hrvatske, nešto južnije od Palagruže, kojeg je gotovo nemoguće vidjeti jer se najčešće kreće u velikim dubinama, a ponekad mu uroni traju i po pola sata.

'Vidjeli smo ženku s mladuncem i još dvije odrasle jedinke. More je bilo mirno kao ulje, a kitovi su se odmarali vjerojatno nakon obroka. Mladunac je očito sisao. Kljunaste kitove smo i prije viđali u Jadranu, međutim, svega nekoliko uginulih primjeraka. Prije nekoliko godina nagađali smo da bi se mogli vidjeti u dubljem, južnom dijelu Jadrana koji im odgovara jer se svojom dubinom od oko 1.200 metara može mjeriti s oceanima, međutim nitko nije očekivao da ćemo ih vidjeti čak četiri', objasnio je Holcer.

Tim je zabilježio i velik broj glavatih dupina Grampus griseus koji su smatrani vrstom koja tek povremeno ulazi u Jadran iz Sredozemnog mora, što bi moglo značiti da su sastavni dio jadranske faune.

S druge strane, čini se da je kratkokljuni obični dupin Delphinus delphis, nekada najbrojnija vrsta dupina u Jadranu, gotovo potpuno istrijebljen - uočeno je tek nekoliko primjeraka u jatima prugastih dupina.

Dobri dupini, koji su bili glavni pokretač ovog projekta, primijećeni su u gotovo cijelom Jadranu osim u dubokim vodama južnog Jadrana.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još