Znanost NIJE SVE RELATIVNO!

'Pravi vjernici' ne vjeruju ni u E=mc2

Einsteinova jednadžba koja pokazuje odnos energije i mase postala je toliko poznata u svijetu da je čak i osnovnoškolci često ispisuju kao grafit na zidovima, pa se stječe dojam da su je i djeca usvojila kao istinu. No čini se da ovaj dojam vara

Odnos vjernika prema Albertu Einsteinu već se desetljećima kreće u krajnostima, od ljubavi do mržnje. Neki rado citiraju njegovo pismo Maxu Bornu iz 1926. godine u kojem je rekao: 'Ja sam svakako uvjeren da se on (Bog) ne kocka', iako je više puta naglasio da ne vjeruje u osobnog Boga. Oni drugi pak smatraju da slavni fizičar svojim teorijama ide na ruku Darwinovoj evoluciji, što je za kršćanske tvrdolinijaše koji inzistiraju na doslovnom prihvaćanju biblijskih učenja opasno liberalno bogohuljenje.

Tako i tvrdnja da je E=mc2 (energija je jednaka umnošku mase i kvadrata brzine svjetlosti) prema Conservapediji, konzervativnoj alternativi poznatoj internetskoj enciklopediji, nije istinita. Naprotiv, prema tom izvoru Einsteinova teorija relativnosti je proizvod 'liberalne zavjere'. Na jednoj od njezinih stranica nazvanoj 'Primjeri protivni relativnosti' – s popisom 29 dokaza da relativnost nije točna - autori pišu da teoriju 'snažno promoviraju

Conservapedia:

Dokaz pogreške teorije relativnosti jest činjenica da je Isus izliječio dijete na daljinu - što znači da su njegove moći putovale brže od svjetlosti

liberali koji vole poticati relativizam i njegovu tendenciju da zavede ljude i promijeni njihovo shvaćanje svijeta'. Na istoj se stranici upozorava da 'gotovo nitko tko je povjerovao u relativnost nakon toga više ne čita Bibliju, knjigu koja svojim nakladama stotinama puta nadmašuje bestselere New York Timesa'.

Moguće je da u toj tvrdnji ima istine, no još je vjerojatnije da ljudi koji razumiju teoriju relativnosti jednostavno neće tražiti odgovore na pitanja o svemiru u Bibliji.

 

Među brojnim bizarnim dokazima protiv relativnosti koje stručnjaci Conservapedije navode jedan odskače kako domišljatošću, tako i vještinom postavljanja argumenta. U njemu stoji: 'Isusovo djelovanje na daljinu koje opisuje Ivan 4:46-54.' Stručni sastavljač ovog značajnog priloga vjerojatno je htio ukazati na činjenicu da je Isusova moć putovala brže od svjetlosti, što prema Einsteinu nije moguće. Nažalost, ipak nije bio dovoljno stručan da zna da slično djeluju i međusobno udaljene čestice u laboratoriju zahvaljujući tzv. kvantnoj spregnutosti. Ovo je svojstvo čak i sam Einstein nazvao 'sablasnom pojavom', a znanstvenici naravno ne misle da je s teorijom relativnosti sve za sva vremena konačno rečeno.

No Conservapedija tu ne staje. Njezini aktivisti, naime, upozoravaju da se propagiranjem teorije relativnosti krše njihove akademske slobode slično kao kada se promovira evolucija. 'U prkos cenzuriranju kritika na račun relativnosti, dokazi protiv te teorije raspravljaju se izvan liberalnih sveučilišta', ističe glavni članak o relativnosti zanemarujući činjenicu da je teorija, od kada je objavljena, prošla sve moguće eksperimentalne testove.

 

I Obama na udaru

 

Svoju ideju da se radi o zavjeri autori dokazuju i tvrdnjom da je američki predsjednik 'Barack Obama pomogao da se objavi članak u kojem liberalni profesor Laurence Tribe primjenjuje relativistički koncept zakrivljenosti svemira kako bi propagirao pravo na legalan abortus'.

Radi se, međutim, o članku objavljenom 1989. u časopisu Harvard Law Review u kojem Tribe vremensko-prostorni kontinuum koristi samo kao metaforu kojom želi naglasiti da ustavni zakoni predstavljaju sličnu dinamičnu silu, a ne statičnu pozadinu pred kojom se odvijaju zbivanja od nacionalnog značaja. A koji je Obamin udio u tom članku? Autor mu se jednostavno zahvalio jer je u to vrijeme bio urednik časopisa!

Konačno čini se da Andy Schlafly, utemeljitelj Conservapedije i sin Phyllisa Schlaflyja, borca protiv prava na pobačaj, ima nekih problema i sa samim nazivom teorije koji u njemu stvara osjećaj kao da sve relativizira i time u pitanje dovodi vjerske tradicije i učenja. Zanimljivo je, međutim, napomenuti da ni sam Einstein nije bio zadovoljan imenom (ali ne iz vjerskih razloga) te da ju je htio nazvati teorijom invarijantnosti ili nepromjenjivosti. Da je znao kako će je bogohulnom neki vjernici doživljavati, možda bi i inzistirao. Tko zna...
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još