U novom istraživanju neurobiolozi Lena Veit i prof. Andreas Nieder sa sveučilišta u Tübingenu otkrili su na koji način funkcioniraju mozgovi vrana koje mnogi stručnjaci nazivaju pernatim primatima. Ove ptice koriste oruđe, pamte veliki broj hranilišta i planiraju svoje društveno ponašanje u skladu s djelovanjem drugih članova skupine. Ovako visoka razina inteligencije može se činiti neobičnom jer su ptičji mozgovi konstruirani bitno drukčije od mozgova sisavaca, uključujući i primate koji se obično koriste u istraživanjima inteligentnog ponašanja.

Tim iz Tübingena prvi je koji je istražio fiziologiju mozga koja je temelj inteligentnog ponašanja vrana.

Zadaci teški i za ljude

U svojoj studiji stručnjaci su uvježbali vrane da rješavaju testove pamćenja na računalu s ekranom na dodir. Prvo su im prikazivali slike koje su morale zapamtiti. Nakon toga su im pokazivali po dvije slike od kojih su trebale odabrati jednu, ali na temelju promjenjivih pravila igre. Jedna od slika u testovima bila je jednaka nekoj od slika koje su ranije vidjele, a druga različita. Ponekad je vrijedilo pravilo da trebaju odabrati istu sliku, a ponekad drukčiju. Vrane su se uspješno prebacivale na nova pravila i ispunjavale postavljene zahtjeve. To pokazuje visoke razine koncentracije i mentalne fleksibilnosti kakve imaju rijetke vrste životinja, a predstavljaju napor čak i ljudima.

Vrane su brzo rješavale zadatke čak i kada su im ponuđene nove skupine slika. Stručnjaci su u njihovim mozgovima otkrili aktivnosti u području nazvanom Nidopallium caudolaterale (NCL) koje je kod ptica povezano s najvišim kognitivnim funkcijama. Jedna skupina živčanih stanica reagirala je isključivo kada su vrane trebale odabrati istu sliku, a druga je skupina bila aktivna kada je trebalo birati različitu. Prateći aktivnosti stanica, znanstvenici su mogli zaključiti koje pravilo igre slijede ptice čak i prije nego što su odabrale određenu sliku.

Alternativna rješenja evolucije

Istraživanje predstavljeno u časopisu Nature Communications predstavlja zanimljiv i važan uvid u paralelnu evoluciju inteligentnog ponašanja kod različitih vrsta životinja.

'Mnoge funkcije kod ptica se ostvaruju drukčije, jer ove izravne potomke dinosaura i nas razdvaja duga evolucijska povijest', rekla je Lena Veit. 'To znači da nam ptičji mozgovi mogu pokazati alternativna rješenja, odnosno kako se inteligencija može postići drukčijom anatomijom', dodala je.

Vrane i primati imaju različite mozgove, primjerice vrane nemaju višeslojan neokorteks, međutim stanice koje reguliraju donošenje odluka vrlo su slične.

'Baš kao što možemo izvući vrijedne zaključke o aerodinamici na temelju usporedbe različito konstruiranih krila šišmiša i ptica, tako možemo zaključiti kako funkcionira mozak istražujući funkcionalne sličnosti i razlike relevantnih dijelova mozga kod ptica i sisavaca', rekao je prof. Nieder.