INTERVJU: AARATHI PRASAD

Svijet bez potrebe za seksom bit će pravedniji

29.04.2013 u 14:51

Bionic
Reading

Svijet u kojem će se djeca moći stvarati iz matičnih stanica roditelja bez seksa i u umjetnim maternicama, a da ipak neće biti naši klonovi, bit će pravedniji, ustvrdila je utorak u ekskluzivnom intervjuu za tportal.hr Aarathi Prasad, mlada britanska znanstvenica, autorica uspješne, ali kontroverzne knjige 'Like a virgin – how science is redesigning the rules of sex'

U svojoj knjizi, koja je podigla dosta prašine, kaže da će u svijetu biti više jednakosti zahvaljujući znanosti koja će omogućiti da se djeca rađaju bez seksa. Zašto tako misli, pitao sam atraktivnu genetičarku indijskog podrijetla čije ime na sanskrtu znači hrana koju su posvetili bogovi.

Pravednije za neplodne, žene i gayeve

'Prije svega ima mnogo ljudi koji ne mogu imati djecu, a žele, drugi mogu, a ne žele. Mnogi od njih su vjernici i obitelj im je važna. Već tu postoji nejednakost. Potraga za potpomognutom oplodnjom nije nešto novo. Pokušaji umjetne oplodnje postoje još od 15. stoljeća. Ljudi su uzimali spermu muškaraca i usađivali je u maternice. U 19. stoljeću zabilježen je jedan slučaj žene koja je oplođena spermom koja nije pripadala njezinom suprugu, već jednom studentu medicine. Ona to nije znala. Bio je uspješan; problem je bio u ocu.

Aarathi Prasad

Aarathi Prasad rođena je u Trinidadu. Doktorirala je na genetici tumora na Imperial Collegeu u Londonu gdje je radila na istraživanju raka. Sada se bavi popularizacijom znanosti i publicistikom.

Kao drugo, u EU je nedavno oslovljen problem slabe zastupljenosti žena u parlamentima. Gdje su žene u politici? Ova neravnoteža može imati mnoge uzroke, međutim, jedan je biologija. Ljudi grade karijere u 20-ima i 30-ima kada su i najplodniji. Medicinski 35-godišnjakinja se smatra starom majkom jer nakon 30. plodnost eksponencijalno pada. Taj problem nije toliko izražen kod muškaraca, no i kvaliteta sjemena pada.

Danas očekujemo da žene imaju iste mogućnosti da se obrazuju i rade kao muškarci, međutim, kako će to ostvariti ako njihov biološki sat otkucava? O tome se ne govori dovoljno ni u seksualnom odgoju u školama niti u društvu. Društvo treba provesti mjere kako bi ženama olakšalo obrazovanje i rad. I ja sam to kao samohrana majka doživjela. Gotovo cijelu plaću kao znanstvenica na sveučilištu trošila sam na dječji vrtić. Postoje stvari koje može olakšati društvo, no i dalje ostaje biološka blokada, biološki sat. Ja ne želim reći svojoj kćeri nemoj se obrazovati, nemoj raditi.

Treći razlog su gay parovi. U Velikoj Britaniji vlada podržava gay brakove. No crkva ih odbija vjenčavati. Mislim da je jedan od razloga taj što u Bibliji piše da bi brak trebao biti plodan; podrazumijeva se da je brak institucija u kojoj se rađaju djeca. To je gay parovima nemoguće, no što bi bilo kada bi bilo moguće? To bi također moglo doprinijeti jednakosti.'

Tradicionalna obitelj raspada se i bez umjetne oplodnje

Pitao sam uglednu sugovornicu kako će takva mogućnost utjecati na tradicionalnu obitelj.

'Koncept tradicionalne obitelji nije svuda isti. U zapadnom kršćanskom svijetu obitelj čine majka, otac i par djece. U Aziji postoje i zajednice u kojima funkcionira matrijarhat, a o djeci brinu i bake i ujaci kada oca nema. No uvijek je bilo ljudi koji se nisu uklapali u zadane koncepte. Majka moje prijateljice rođena je u katoličkoj Irskoj. Zatrudnjela je kao tinejdžerica. Oduzeli su joj dijete. To izaziva velike traume. Ljudi koji se ne uklapaju u formu tradicionalne obitelji uglavnom su odbačeni i kažnjeni. Suvremena društva ne bi ih trebala kažnjavati. U Velikoj Britaniji, ali i cijelom svijetu broj samohranih roditelja i razvedenih raste. I bez potpomognute oplodnje tradicionalne obitelji se raspadaju. Svijet se mijenja, društvo se mijenja.

Ne vidim zašto bi djecu nužno morali odgajati otac i majka. Odličan posao mogu odraditi i djed i baka ili drugi rođaci. Razvoj tehnologije omogućit će nam da ponovno razmotrimo značenje riječi roditelji. Danas postoje žene koje dobro zarađuju pa bi očevi mogli odigrati ulogu majki.

Na engleskom postoje različiti termini za samohranog roditelja – jedan je 'single', a drugi 'solo'. Single podrazumijeva da ste bili vjenčani pa se razveli. To uglavnom podrazumijeva da nemate dovoljno novaca, da je otac otišao pa je dijete traumatizirano i druge negativne konotacije. No solo majke su drugačije, obično imaju novac, karijeru i starije su; nemaju partnera, ali žele djecu. One često moraju potražiti donore sperme pa čak i jajnih stanica. Njihova iskustva nisu tako negativna kao singl majki. Ja sam singl majka. Otac moje kćeri Tare htio je da pobacim, no ja sam je odlučila sama podizati. Pomogli su mi majka i brat.

Sjećam se jednog zanimljivog slučaja žene koja je kao neudana kršćanka željela dijete. Smatrala je da je seks izvan braka grešan. Stoga se odlučila na umjetnu oplodnju kao na više kršćansku opciju.'

Djecu iz laboratorija imat ćemo vrlo skoro

Gdje je u tom smislu tehnologija danas, pitao sam.

'Kroz 15 do 20 godina, a možda i mnogo prije, od matičnih stanica koštane srži moći će se stvarati zdrava jajašca i sperma. To bi stvarno promijenilo stvari jer bi značilo da se zdrave spolne stanice mogu stvoriti neovisno o starosti. To bi i gay parovima omogućilo da imaju genetski svoju djecu jer ih se prema britanskim zakonima ne smije diskriminirati.

Umjetne maternice bit će teže stvoriti. No znanstvenici već rade na tome jer ima mnogo žena koje se rađaju bez maternice, s deformiranom maternicom i drugim zdravstvenim problemima poput tumora ili bolesti srca zbog kojih ne mogu rađati.'

Reproduktivna tehnologija je veliki tabu

'Znanstvenike se često napada zbog razvoja umjetnih maternica. Svaka nova tehnologija se napada, međutim, niti jedna toliko koliko reproduktivna. Ljudi se jako boje umjetne reprodukcije zato što je to jako intimna stvar. To je nešto što žele da ostane prirodno.

No bilo je istraživanja s ovcama i kozama koje su dugo preživjele u umjetnim maternicama, odnosno u složenim inkubatorima. Maternice sisavaca su vrlo komplicirane zbog složenosti placente koja daje kisik i hranu djetetu, a odvodi otpadne tvari. Ipak, neki reproduktivni stručnjaci tvrde da se postojećom tehnologijom može osigurati razvoj djeteta negdje do između 15. i 35. tjedna. Najmlađe dijete koje je preživjelo rodilo se nakon 23 tjedna. Procjenjuje se da ćemo kroz 100 godina sigurno imati stroj koji će zamijeniti maternicu.

Mnogi ljudi protive se umjetnim maternicama; pitaju kako će se majka i dijete povezati i sl. No s druge strane postoje majke koje se tijekom trudnoće drogiraju ili piju. Njihove maternice svakako nisu najbolje mjesto za razvoj fetusa.

Osim toga indijske su vlasti prije nekoliko godina legalizirale zamjenske majke. Mnogi parovi iz Europe, SAD-a i Japana dolaze u Indiju kako bi našli ženu koja će za njih nositi djecu. Za to su plaćene i to je legalno. Rade to zbog novca, a ne altruizma, a ja mislim da je umjetna maternica moralniji odabir.

U religijama ima dobrih stvari, ali i dosta smeća

U mnogim poljima možemo vidjeti da postoji otpor vjernika prema znanstvenom napretku. Vjerski čelnici protive se kontracepciji, djeci iz epruvete, istraživanju matičnih stanica... Naša crkva žestoko se usprotivila čak i umjetnoj oplodnji i spolnom odgoju. Što mislite o tome?

Znanstveni proces je proces provjeravanja, testiranja i mijenjanja. Religija mora ostati vjerna onome što je napisano prije više tisuća godina, mada je svijet danas bitno drugačije mjesto. Postoje dobre stvari u religiji, uglavnom filozofija. Patnje koje ljudi doživljavaju, kao i sreće, nisu se promijenile. Ljudi su slične probleme imali i prije 60.000 godina kada su krenuli iz Afrike. Imali su suvremeni mozak, istu zabrinutost za djecu i želju za ljubavlju. Tim pitanjima bave se filozofije u religijama. No religije često pružaju otpor promjenama i nastoje zadržati stara pravila čak kada više nemaju smisla. U znanosti je suprotno. Kada nešto ne funkcionira, tražimo razlog i mijenjamo. Ideje su otvorene kritici. Ja volim tradiciju i filozofiju u religiji, međutim, ne volim lude stvari koje se ne mogu izložiti kritici već se moraju prihvatiti isključivo na temelju vjere. Kada vjere diskriminiraju, podčinjavaju i krše ljudska prava, morate se pitati zašto je to tako. Također, jedna od posljedica religije je kontrola ljudi. Očito postoji i politička pozadina religija; povijest to pokazuje. Religije imaju dosta filozofije koja može biti korisna ljudima, ali postoji i dosta smeća.

Odakle strah od znanosti?

Unatoč dobrobitima koje donosi znanost kao što je produženje i povećanje kvalitete života ima dosta ljudi koji je se boje jer vide da posljedice tehnološkog napretka nisu uvijek u svakom pogledu dobre. Što mislite o tome?

Ne određuju uvijek znanstvenici kako će se njihova otkrića primjenjivati. Primjerice, električni automobili izumljeni su još na samom početku, međutim, političari su odlučili da će koristiti jeftinije na fosilna goriva. Nuklearna energija može biti izvor čiste energije, ali se može koristiti i za zlo. U istraživanjima ne možemo uvijek unaprijed misliti što će se dogoditi ako se nekog izuma dočepaju zli ljudi. Znanstvenici zbog toga ne smiju prestati istraživati.

Što sa seksom?

Pitao sam Aarathi Prasad misli li da bi seks mogao izgubiti dio svoje privlačnosti kada postane biološki nepotreban.

'Otkad je izumljena kontracepcijska pilula prije 50 godina odvojili smo seks od reprodukcije. No sve ove godine brojne tvrtke proizvode kontracepcijska sredstva pa pretpostavljam da većina ljudi danas nema seks samo zato da dobije djecu.'

Jeste li već bili u Hrvatskoj ili je ovo prvi posjet, pitao sam.

'Ovo je prvi put. Moj dolazak zamalo je otkazan zbog snimanja dokumentarnog filma s britanskim fizičarom Stephenom Hawkingom o utjecaju znanosti na budućnost. Poklopilo se sa snimanjem, no jako sam željela doći u Hrvatsku i evo me na Festivalu znanosti', rekla je angažirana znanstvenica koja je u Hrvatsku došla u aranžmanu British Councila.