MLADE NADE

Pobjedom na smotri znanosti učenica ostvarila svoj san

18.03.2013 u 11:25

Bionic
Reading

Glavnu nagradu, sudjelovanje u znanstvenom kampu Petnica, na prvoj smotri istraživačkih radova učenika Međimurja, održanoj u subotu u Prelogu, osvojila je učenica drugog razreda čakovečke gimnazije Đesika Kolarić

Đesikina metorica, profesorica biologije i razrednica dr. sc. Žaklin Lukša, kaže da ju posebno veseli to što je nagrada boravak u znanstvenom kampu Petnica u Srbiji. 'Đesika već dvije godine pokušava i šalje zamolbe u kamp Višnjan u Istri i u Petnicu, no bilo je tu i financijskih poteškoća', rekla je profesorica Lukša i dodala: 'Nagrada je došla u prave ruke jer je ona baš željela ići na daljnje usavršavanje, zato je ostala bez teksta kad ju je dobila.'

Jak sastav žirija

Povjerenstvo koje je ocjenjivalo radove bilo je sastavljeno od poznatih imena hrvatske znanosti:

 

dr.sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković,
dr.sc. Bojan Pečnik, direktor Tehnološko inovacijskog centra Međimurje i pokretač 'Hipersfere',
dr.sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj BICRO-a,
prof. Kristian Vlahoviček, voditelj bioinformatike na PMF-u u Zagrebu,
prof.dr.sc. Gordana Rusak, voditeljica znanstvenog projekta na botaničkom zavodu PMF-a u Zagrebu,
Damir Sabol, jedan od vodećih IT poduzetnika u Hrvatskoj

Prema organizatorima pobjednički rad je ogledni primjer i korisnog i dobro provedenog istraživanja.

'Istraživali smo koncentracije teških metala u uzorcima propolisa na području Međimurja kako bismo utvrdili je li okoliš ekološki čist te je li propolis zdravstveno ispravan za daljnji plasman na tržište', rekla je 16-godišnjakinja iz drugog razreda gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu. 'Četiri lokacije pokazale su previsoke koncentracije olova koje prelaze maksimalnu dozvoljenu. No ni s ostalima nismo previše zadovoljni. Na području Donje Dubrave razine svih metala više su nego na ostalim lokacijama. To je zanimljivo jer se košnice ondje nalaze na zaštićenom ornitološkom području. Jedan od mogućih krivaca, ali ne i jedini, mogla bi biti Drava koja sadrži povišene razine teških metala poput kadmija, olova i cinka', pojasnila je Đesika koja bi u budućnosti svakako htjela biti znanstvenica, možda neurokirurginja jer ju najviše zanima medicina.

Učenici osnovnih i srednjih škola na smotri su predstavili 23 rada - od prirodoslovnih preko povijesnih do čak povijesno-kriminalističkog u kojem je istraživano neriješeno ubojstvo seoskog učitelja iz 1945. Jedan od njih, u kojem je učenik Luka Mesarić istraživao povratak populacije europskih dabrova u rijeku Dravu, osvojio je srebrnu medalju prošle godine na međunarodnom natjecanju u Nizozemskoj.

U pauzi tijekom smotre publiku su zabavljali studenti zagrebačkog PMF-a zanimljivim fizikalnim pokusima. Među ostalim, pokazali su da se, suprotno iskustvima iz SF filmova, zvukovi poput eksplozija ne čuju u vakuumu, da je moguće bez posljedica na kratko gurnuti ruku u tekući dušik rashlađen na gotovo -200 stupnjeva Celzijevih, te da je bananom smrznutom u njemu moguće zabiti čavao (pogledajte fotogaleriju desno).

Doc. dr. sc. Tomislav Portada sa Zavoda za organsku kemiju i biokemiju Instituta Ruđer Bošković i Tin Klačić predstavili su istraživački rad učenika zagrebačke V. gimnazije koji je prošle godine rezultirao objavljivanjem u ozbiljnom znanstvenom časopisu. Time su pokazali da se i srednjoškolci mogu uključiti u vrijedne znanstvene studije.

Bez znanosti nema napretka ni preživljavanja

Ravnatelj instituta Ruđer Bošković dr. sc. Tome Antičić, član jakog znanstvenog povjerenstva koje je ocjenjivalo radove, rekao je da je prva smotra bila vrlo zanimljiva te da bi projekt svakako trebalo podići na nacionalni nivo. 'Bilo je izvrsnih, čak genijalnih inicijativa. Bilo bi dobro kada bi ovakvo što postojalo i na nacionalnom nivou. Tu se rađaju budući znanstvenici. To hitno treba našoj državi ako hoćemo preživjeti', rekao je dr. Antičić.

Jedan od organizatora natjecanja dr. sc. Dejan Vinković, profesor astrofizike na PMF-u Splitu, objasnio je zašto su natjecanja i kampovi važni za popularizaciju znanosti bez koje nema ni kvalitetnog gospodarskog razvoja, a poznato je da se u mnogim zemljama svijeta posljednjih desetljeća bilježi zabrinjavajući nedostatak zanimanja mladih za zahtjevne znanstvene karijere.

'U razvijenim zemljama ovakve su popularizacijske aktivnosti integrirane u obrazovni sustav. Primjerice, u SAD-u je uobičajeno da države ili sveučilišta imaju 'science fairove' i znanstvene kampove. U zemljama u kojima se u znanost ne ulaže puno poput Hrvatske, ovakvi su izvaninstitucionalni projekti ne samo dobrodošli već i nužni', rekao je dr. Vinković.

Smotra je još jednom na najbolji mogući način pokazala ono što je već gotovo svima dobro poznato - da Hrvatska ima znanstvene potencijale, osobito među mladima, no nažalost, ne zahvaljujući uvjetima i sustavu, već njima unatoč.

Više o natjecanju, radovima i pobjednicima možete saznati na ovom linku