Znanost ZNANSTVENA KRITIKA

Veza GMO-a i tumora temelji se na lošoj znanosti

Brojni mediji i protivnici biotehnologije nedavno su glasno pozdravili vijest prema kojoj je istraživanje francuskih znanstvenika pokazalo da GMO hrana može biti opasna po zdravlje

No studija je odmah naišla na oštre kritike neovisnih znanstvenika širom svijeta, čak i nekih koji uobičajeno nisu skloni biotehnologiji.

Podsjetimo, tim stručnjaka sa Sveučilišta u Caenu objavio je u časopisu Food and Chemical Toxicology rezultate prema kojima su štakori hranjeni modificiranim NK603 kukuruzom u većem broju obolijevali od raka te preuranjeno ugibali. Ovaj GMO kukuruz razvio je biotehnološki div Monsanto kako bi bio otporan na njegov herbicid Roundup protiv korova. Na taj način poljoprivrednici bi mogli uništavati korove herbicidom, a kukuruz bi ostao zdrav.

Za teške riječi trebaju čvrsti dokazi

Zašto je nova studija izazvala tako oštre reakcije? Istraživanja GMO-a u javnosti prirodno stvaraju snažan naboj i polarizaciju - u pitanju su hrana i zdravlje. Iako bi biotehnologija trebala omogućiti dizajniranje biljaka otpornijih na nepogodne vremenske uvjete i insekte, olakšati i pospješiti njihov uzgoj te tako pojeftiniti hranu i smanjiti glad, u dijelu javnosti ova se priča često doživljava kao borba prirodnog i neprirodnog, dobra i zla te malih ljudi protiv moćnih korporacija. Osim toga, logično je očekivati da će bombastični naslovi kojima su mediji objavili rezultate u javnosti izazvati veliki strah od svih GMO-a, a ne samo analiziranog, i to čak i ako se rezultati konačno ne potvrde - u sjećanju će ostati debelo tiskana upozorenja. U takvoj atmosferi testiranja GMO proizvoda moraju biti potpuno neutralna i vrlo uvjerljiva. Drugim riječima poznata izreka kojom se ravnaju svi ozbiljni znanstvenici: 'Velike tvrdnje traže jake dokaze', u ovakvim slučajevima ima osobitu težinu. A kritičari novog istraživanja slažu se da ih ono nije ponudilo.

Naime, brojni neovisni stručnjaci ističu da su u objavljenom radu korištene dvojbene metode i statističke tehnike.

'U ovom radu ima vrlo malo znanstvene kredibilnosti', upozorila je biotehnologinja Martina Newell-McGloughlin s University of California u Davisu i dodala: 'Nedostaci testa su jednostavno nevjerojatni. Da budem iskrena, statističke analize koje su koristili zapravo mi izgledaju kao lov na potvrde.'

Čak ni poznata kritičarka biotehnologije i zagovornica prirodne hrane, nutricionistkinja Marion Nestle, ne vjeruje u studiju. 'Ne mogu je još uvijek shvatiti. Čudno je komplicirana i nejasna u ključnim stvarima: čime su hranili kontrolnu skupinu, koje su relativne razine tumora, zašto one nisu izražene, koji bi mogao biti uzročni mehanizam. Ne mogu zamisliti biološki razlog zbog kojeg bi GMO ovo uzrokovao. Sumnjičava sam prema ovoj studiji', rekla je Nestle za Washington Post.

Nedostaci studije

Ključni problemi na koje najviše upozoravaju kritičari francuskog istraživanja su sljedeći:

1) Uzorak za testiranje bio je malen – u svakoj testiranoj skupini bilo je samo 10 štakora.
2) Štakori su bili vrste Sprague-Dawley koja se često koristi u istraživanjima jer većina jedinki prirodno razvija tumore neovisno o prehrani, osobito u dvogodišnjoj studiji u kojoj su štakori doživjeli svoju duboku starost.
3) U kontrolnoj skupini, koja nije uzimala dvojbenu hranu, bilo je samo 20 štakora, dakle, čak devet puta manje nego u svim testiranim skupinama dok su uobičajeno kontrolne skupine dva do tri puta veće od testiranih.
4) Rezultati su bili besmisleni – koliko god je velik bio udio herbicida ili GMO kukuruza u prehrani štakora, razine raka i preuranjene smrti ostale su iste; dakle, nije bilo reakcija na doziranje.
5) Studija nije predstavila nikakve rezultate u kontrolnoj skupini.
6) Štakori vrste Sprague-Dawley znaju biti osjetljivi i na male neravnoteže u prehrani, a testirani primjerci dobivali su najmanje 11 posto GMO kukuruza, dakle, nebalansiranu prehranu.
7) Neki stručnjaci ističu da je sam voditelj istraživanja Gilles-Eric Seralini priznao da su ga neizravno, preko fondova, financirale tvrtke Auchan i Carrefour koje u svojim trgovačkim lancima promiču i prodaju organsku hranu.
8) Seralini i njegov tim teško se mogu smatrati neutralnima jer su već godinama gorljvi protivnici biotehnoloških proizvoda; Seralini je autor knjige 'GMO hrana, prava rasprava' koja upozorava na štetnost GMO-a i zagovornik je njihove zabrane.
9) Autori studije nisu omogućili novinarima uvid u rezultate studije prije njezina objavljivanja kako bi potražili mišljenje neovisnih stručnjaka, što nije uobičajeno.
10) Neki također ističu da se već 20 godina milijarde životinja i milijuni ljudi u EU-u hrane proizvodima od GMO soje, međutim, do sada nije bilo nikakvih prijava problema bilo iz redova farmera, liječnika ili veterinara.

David Spiegelhalter, statističar i profesor javnog razumijevanja rizika na Sveučilištu Cambridge, kaže da je iznenađen da je studija uopće prihvaćena za objavljivanje jer su, po njegovom mišljenju, njene metode, statistike i zaključci ispod svih očekivanja.

170938,201155,213001,207593

Istraživanje nije impresioniralo ni hrvatske stručnjake. Ravnatelj Hrvatskog toksikološkog zavoda dr. sc. Franjo Plavšić ističe da francuska studija nije slijedila strogo propisana pravila ispitivanja karcinogenosti uvedena zbog činjenice da u lošem pokusu sve može biti karcinogeno - u većoj ili manjoj mjeri.

'Ovaj pokus nije bio vođen prema jasnim procedurama EU-a i već po tome se rezultati ne mogu uzeti u obzir', istaknuo je. 'Prije svega, izbor životinja je bio loš, jer se za ovakve pokuse moraju koristiti vrste koje nisu predodređene za razvijanje karcinogenosti bez obzira hoće li biti tretirane s ovim ili onim kemikalijama. Izabrane životinje su bez vanjskih utjecaja bile predodređene da će dobiti rak i koriste se u sasvim drukčije svrhe, primjerice za ispitivanje lijekova protiv raka.'

Plavšić smatra da nema nikakve logike očekivati da će GMO hrana biti karcinogena po svojem osnovnom sastavu - proteinima, ugljikohidratima itd. 'Istovremeno problem mogu biti onečišćenja herbicidima na koje su određene GMO biljke neosjetljive, pa ih se naveliko primjenjuje. Jedno istraživanje ne donosi istinu i stoga je potrebno pričekati potvrdu ili opovrgavanje rezultata. Vrlo sam skeptičan prema objavljenim rezultatima', rekao je Plavšić.

Organizatorica EMBO radionice o anatomiji i embriologiji miševa dr. sc. Ana Marušić kaže da studija nije jasno prezentirana tako da se iz nje ne mogu izvući nikakvi vjerodostojni zaključci.

'Studija se očito temeljila na složenom pokusu s puno skupina te je konačna statistička analiza trebala uzeti u obzir sve skupine. U ovoj ih ima čak 24 i to bez osnovne, kontrolne skupine koja, čini se, nije uključena', rekla je Marušić i dodala: 'Isto tako, nije jasan izračun veličine uzorka. Primjerice, ako predviđate razliku u preživljavanju između samo dvije skupine i smanjenje preživljavanja sa 30 posto na 15 posto, samo za te dvije skupine trebate imati po 102 štakora u svakoj skupini. Možda su istraživači i napravili kvalitetno istraživanje, ali iz načina na koji su ga predstavili to sigurno nije jasno.'

Nakon objavljivanja rezultata prošli tjedan francuske su vlasti zatražile reviziju studije koja bi trebala potvrditi ili opovrgnuti zaključke Seralinijeva tima. Čini se da bi za konačno definiranje stava prema konkretnom proizvodu najbolje bilo pričekati njezine nalaze.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još