tportal.hr

Zagreb
+15
Osijek
+15
Pula
+12
Rijeka
+17
Zadar
+16
Split
+18
Dubrovnik
+12

U RAJU I PAKLU SLIKA

Kako žive ljudi sa savršenim pamćenjem?

Neuroznanstvenici su u posljednjih nekoliko desetljeća otkrili da neki ljudi imaju fascinantnu sposobnost da se mogu prisjetiti gotovo svakog dana u svojem životu

Datum objave:
22.8.2012 6:56

Zadnja izmjena:
22.8.2012 9:56

Vezane teme

Istraživanja njihovih neobičnih moći trebala bi rasvijetliti tajne funkcioniranja ljudske memorije, no takvi ljudi također nam omogućuju da saznamo kako bi bilo živjeti sa superpamćenjem (testove nekih od njih pogledajte na videu dolje).

U svijetu ih je do danas identificirano tek nekoliko desetaka. Jedna od njih, kućanica Jill Price poslala je prije 13 godina neurobiologu Jamesu McGaughu e-mail u kojem je ustvrdila da se može sjetiti ključnih događaja svakoga dana svoga života od 12. godine na dalje. Tada joj je bilo 34.

'Neki me nazivaju ljudskim kalendarom, a drugi bježe is sobe u strahu', napisala je i dodala: 'No jedna reakcija na ovaj dar svima je zajednička – zapanjenost. Prevrćem svoj cijeli život u glavi svaki dan i to me izluđuje.'

McGaugh nije povjerovao u priču kućanice, no pozvao ju je u svoj laboratorij na testiranje. Zatražio je da mu pripremi popis svih važnijih događaja svakoga dana u 20. stoljeću. Otvorio je nasumce bilježnicu i pitao Price što se dogodilo na određeni datum. 'Što god da se tada dogodilo – od pada zrakoplova, preko izbora, do ludih ispada neke filmske zvijezde, ona je sve znala', prisjetio se.

Zanimljivo je da Price nije nikakav autist ili majstorica neke posebne tehnike pamćenja. Nakon objavljivanja studije o Price 2007., McGaughov je tim otkrio još 33 osobe sa sličnim darom.

Dar ili prokletstvo?

Zaintrigirana McGaughovim otkrićem, znanstvena novinarka Kayt Sukel intervjuirala je Price kako bi saznala kako se osjeća netko tko ima takve sposobnosti.

'Moje pamćenje vlada mojim životom. Ono mi je donijelo radost, no isto tako me i mučilo', rekla je Price. 'Sposobnost da zadržim sjećanja na sve divne trenutke u životu pruža mi utjehu. No sjećam se i loših stvari', objasnila je Price kojoj je suprug umro prije nekoliko godina.

Marilu Henner, koja je glumila u TV seriji 'Taksi' iz 1980-ih kaže pak da joj je sposobnost pamćenja bila od neprocjenjive vrijednosti u poslu. 'Na satovima glume ljudi bi me pitali kako mogu tako lako zaplakati ili se nasmijati. Ja bih se jednostavno vratila u neki emotivan trenutak, sva moja osjetila bi se angažirala i izrazila se kroz oči.'

I price je priznala da joj je pamćenje bilo jako korisno u poslu vjeroučiteljice u sinagogi. 'Moje pamćenje pomoglo mi je da znam sve što trebam o svojim učenicima. Moji suradnici također znaju da ću ja pronaći što god da im treba', objasnila je.

McGaugh kaže da većina ljudi s vrhunskim autobiografskim pamćenjem svoju sposobnost smatra pozitivnom. 'Nitko još nije rekao da bi volio da ona nestane. Kada sam ih pitao što rade kada im navru ružna sjećanja, odgovorili su mi da ih zamijene lijepima', rekao je McGaugh.

Ljudi s takvim pamćenjem također zaboravljaju. Međutim, za razliku od ostalih, oni nakon mjesec dana prestaju zaboravljati. Drugim riječima, sve čega se sjećaju o određenom danu nakon mjesec dana ostaje zapisano u njihovom pamćenju i nakon više godina.

Kako superpamćenje funkcionira?

Prema nekim istraživanjima i životinje i ljudi bolje pamte događaje koji su povezani sa snažnim osjećajima. U procesu pohranjivanja takvih sjećanja sudjeluje tzv. amigdala, sklop jezgara smješten u dorzomedijalnom dijelu vrha sljepoočnog režnja - struktura u kojoj dolazi do integracije specifičnih osjetnih informacija kojima se daje odgovarajuća emocionalna važnost i kontekst.

McGaugh kaže kako je moguće da su njihovi doživljaji popraćeni višim intenzitetom osjećaja tako da se sva zbivanja povezana s njima jednostavno usijeku u pamćenje.

Ovu teoriju potvrdilo je jedno novije istraživanje čovjeka sa superpamćenjem na Vanderbilt Universityju u Nashvilleu. Snimke magnetskom rezonancom pokazale su da on ima oko 20 posto veću desnu amigdalu od prosječne te da ima povećanu povezanost između amigdale i hipokampusa. No ovo povećanje nije zabilježeno kod svih ispitanika.

Prema McGaughu zanimljivo je također da su kod mnogih superpamtitelja zabilježena povećanja u dijelovima mozga koji se obično povezuju s opsesivno-kompulzivnim poremećajem. Mada uglavnom ne boluju od ovog sindroma, oni često pokazuju ponašanje nalik na opsesivno-kompulzivno. 'Izbjegavaju kontakt s bakterijama. Ako im ključevi padnu na pod, moraju ih oprati prije nego što će ih spremiti u džep. Također smo zabilježili kompulzivno-opsesivnu organiziranost koja može poprimiti mnoge oblike', rekao je McGaugh.

Neki znanstvenici smatraju da bi opsesivne sklonosti kod ljudi s vrhunskim autobiografskim pamćenjem mogle biti povezane s procesom podsvjesnog ponavljanja. Naime, više istraživanja pokazalo je da takvo ponavljanje doprinosi sposobnosti pohranjivanja podataka u dugoročno pamćenje.

Ovo ponavljanje i emotivno uzbuđenje dva su glavna tumačenja – teorije o tehnici pamćenja superpamtitelja.





209779,209631,206324,170937

Sviđa ti se članak? Preporuči ga prijateljima!


tportal aplikacija

Važno: Rubrike, Sex files, cura i frajer dana i crna kronika mogu sadržavati sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina. Osobama mlađim od 18 godina se savjetuje posjet ovim rubrikama jedino i samo uz nadzor punoljetne osobe.
Tportal je član Hrvatskog vijeća za medije. HVZM je samoregulatorno tijelo koje prati i sankcionira kršenja novinarske etike.
Saznajte više na http://www.hvzm.hr/
vijece@hvzm.hr