Znanost EKOLOGIJA VJEROVANJA

Otkrivena tajna mumija mnogo starijih od egipatskih

  • Autor: NJD
  • 15.8.2012 10:23:28
  • 15.8.2012 8:00:00

Znanstvenici su u Južnoj Americi još početkom 20. stoljeća otkrili mumije više od 2.000 godina starije od egipatskih, međutim dugo se nije znalo kako je i zašto počelo, a zašto prestalo mumificiranje u toj drevnoj civilizaciji. Nova istraživanja pokazala su da je složeni običaj u narodu Činčoro u Čileu i Peruu najvjerojatnije bio potaknut porastom nataliteta izazvanim pogodnim klimatskim uvjetima te da je nestao s pogoršanjem vremenskih uvjeta

Činčoro sakupljači-lovci izumili su mumificiranje prije nekih 7.000 godina. U to vrijeme njihov je broj bio u naglom porastu pa su nerijetko nailazili na prizore tijela svojih sunarodnjaka koja su se prirodno mumificirala u plitkim grobovima u priobalnim dijelovima pustinje Atakama, smatra ekolog Pablo Marquet s Pontificia Universidad Católica de Chile u Santiagu. Prema izvješću predstavljenom u novom broju časopisa Proceedings of the National Academy of Sciences, susreti s tijelima koja su se naizgled odbijala raspasti vjerojatno su nadahnuli Činčore da otkriju proces umjetnog mumificiranja. Tlo na sjeveru Čilea bilo je vrlo pogodno za prirodnu mumifikaciju - puno je nitrata i soli te vrlo suho. Iskapanja su pokazala da su najstarije mumije sve bile prirodno mumificirane.

Egipćani su svoje mrtve počeli mumificirati prije 4.600 godina. U Latinskoj Americi praksa je prestala oko dva stoljeća kasnije, prije nekih 4.400 godina kada je vrijeme postalo mnogo suše, a broj stanovnika počeo opadati. U malim raspršenim skupinama složena tradicija mumificiranja postala je jednostavno previše zahtjevna za prenošenje s koljena na koljeno, smatraju stručnjaci.

'Promjene u okolišu često su povezane s propašću složenih društava', rekao je Marquet i dodao: 'Kada su resursi bogati, okoliš može biti plodno tlo za kulturnu evoluciju.'

Mnogi suvremeni sakupljači-lovci vjeruju da smrt nije konačna sve dok se tijelo potpuno ne raspadne. Susreti Činčora s prirodno mumificiranim tijelima vjerojatno su pridonijeli vjerovanju da duša može nastaviti život u očuvanim mumijama.

U civilizaciji Činčoro proces mumifikacije se mijenjao, no neke su procedure ostajale konstantne. Iz tijela su se uklanjali svi unutrašnji organi, uključujući i mozak te meko tkivo. Kostur se učvršćivao štapićima, a koža punila biljnim tvarima. Kako bi se iz glave izvadio mozak, ona se prvo odvajala od tijela, a potom ponovno pričvršćivala na nj. U najstarijoj tehnici tijelo se čak potpuno trančiralo, svi ekstremiteti su odvajani, a sve meso se skidalo s kostiju. Nakon obrade i sušenja dijelovi su se ponovno sastavljali. Na glavu mumija stavljale su se glinene maske koje su se obično bojale crnom bojom. Mumije su se sušile 30 do 40 dana. Zanimljivo je da su, za razliku od Egipćana, Činčore egalitaristički mumificirali sve svoje sunarodnjake bez obzira na status – uključujući i djecu i starce.


206221,205220,203931,202173
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još