Znanost AKO TO NIJE OTKRIĆE…

Higgsov bozon postao 100-tinjak puta sigurniji!

Postojanje Higgsova bozona na energiji od 126 GeV objavljeno 4. srpnja od danas je postalo još značajno sigurnije, javljaju znanstvenici CERN-a

Za Higgsovim bozonom, posljednjim dijelom koji nedostaje u slagalici standardnog modela fizike, a prema teoriji drugim česticama daje masu, znanstvenici tragaju već desetljećima. Obrada podataka prikupljenih na detektorima Velikog hadronskog sudarača koja se nastavlja u CERN-u ovih je dana pokazala da je vjerojatnost postojanja misterioznog bozona narasla na čak 5,9 sigma, što znači da je mogućnost da Higgsov bozon ne postoji, odnosno da je rezultat pogreške, sada samo jedan naprama 550 milijuna (sigma = 5, odgovara vjerojatnosti 1 u 3 486 914 (p-value = 2.867865e-7); sigma = 5.9 odgovara vjerojatnosti 1 u 545 957 305 (p-value = 1.831645e-9)).

Službena granica za prijavljivanje otkrića čestice je 5 sigma, što iznosi jedan naprama 3,5 milijuna. S tom sigurnošću znanstvenici su izašli pred fizičare, medije i javnost početkom srpnja.

Higgsov bozon nije moguće izravno otkriti jer se on u djeliću sekunde nakon stvaranja u sudarima u akceleratoru raspada u druge čestice ili bljeskove svjetlosti. Znanstvenici koji rade na detektorima LHC-a stoga istražuju njegove karakteristične tragove, odnosno kanale raspada.

Prema novom radu predstavljenom u posljednjem broju časopisa Physics Letters B, stručnjaci koji rade na detektoru Atlas podigli su razinu sigurnosti postojanja te važne čestice sa 5 sigma na 5,9 sigma.

Jedan od njih na Facebooku je prokomentirao nove rezultate: 'Ako to nije otkriće, onda ne znam što jest.'

Novi ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Tome Antičić, i sam fizičar čestica, za tportal je telefonom iz Frankfurta rekao da skupinu znanstvenika koji rade na Atlasu vodi fizičarka Sandra Horvat, koja je svojevremeno bila na IRB-u, a sada radi za inozemni institut.

'Atlas je sada s punom analizom došao do razine sigurnosti od 5,9 sigma. To je čista potvrda postojanja novog bozona', rekao je dr. Antičić i dodao: 'Sada je također sigurnije da nije riječ o nekoj drugoj čestici jer su i Higgsove karakteristike također jasnije zato što tragovi dolaze u kanalima raspada koji odgovaraju predviđanjima standardnog modela. Mada to nije statistički najispravnije zaključiti, možemo popularno reći da je Higgs sada još 100-tinjak puta sigurniji.'

Treba nam još samo potvrda da nije neki drugi bozon

Prof. Ivica Puljak, voditelj splitske grupe na LHC-u, kaže da ti rezultati ukazuju vrlo jasno da je pronađena nova čestica s masom od oko 125 GeV, no upozorava da ipak još treba potvrditi da je to upravo Higgsov bozon, a ne neki drugi, dosad nepoznati bozon.

'Svojstva ove nove čestice, koja se mogu izmjeriti u podacima koje imamo, podudaraju se s onima koje očekujemo od Higgsovog bozona, ali ne možemo još sa sigurnošću tvrditi da je to Higgsov bozon. Za sada ovu sigurnost ne izražavamo u postocima. Naprimjer, zbog činjenice da se ova nova čestica raspada u dva fotona znamo da se radi o bozonu i da nema spin jednak jedan - spin je unutarnje svojstvo čestica te može biti polucjelobrojan, za čestice koje zovemo fermionima, ili cjelobrojan, za čestice koje zovemo bozonima. Stoga ostaje mogućnost da nova čestica ima spin nula ili dva. Higgsov bozon ima spin nula, pa dok ne dokažemo da ova nova čestica ima spin nula ne možemo sa sigurnošću tvrditi da se radi o Higgsovom bozonu. To je samo jedno od svojstava koje moramo utvrditi. Do kraja godine ćemo prikupiti tri puta više podataka i tada ćemo moći sa značajnom sigurnošću utvrditi neka od svojstava te povećati vjerojatnost da se radi o Higgsovom bozonu.

Naš tim, zajedno s kolegama iz kolaboracije, radi na mjerenju svojstava ove nove čestice kroz njen raspad u četiri leptona (elektrona ili miona). Ovaj raspad je jedan od najznačajnijih kanala kroz koji će se moći odrediti spin nove čestice. Mladi kolega Roko Pleština s FESB-a u Splitu će na Ecole Polytechnique u Francuskoj do kraja godine obraniti doktorat upravo na potrazi za Higgsovim bozonom kroz kanal raspada u četiri leptona. Još jedan student iz Splita, Marko Kovač, također radi doktorat sa sličnom temom na Ecole Polytechnique u Francuskoj', rekao je prof. Puljak.

 


204854,203802,188063,153280

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još