Znanost NEMOGUĆE JE MOGUĆE

Što o mudrosti možemo naučiti od vrana?

  • Autor: NJD
  • 27.7.2012 7:27:31
  • 27.7.2012 7:00:00

Malo je ljudi koji ne znaju za Ezopovu basnu o vrani i vrču: žedna vrana naiđe na vrč djelomično pun vode, međutim, grlo posude je preusko da bi dosegnula do nje. Vrana stoga počne bacati kamenčiće sve dok se razina vode ne podigne dovoljno da se može napiti

Jedno novo istraživanje predstavljeno u časopisu PloS ONE pokazalo je da su djeca i vrane podjednako uspješni u rješavanju ovog problema, međutim, pristupi rješavanju zadataka u temelju im se bitno razlikuju.

Neka nedavna istraživanja provedena na Cambridgeu otkrila su da vrane imaju zavidne kognitivne sposobnosti. Mogu koristiti oruđe, planirati budućnost te čak, navodno, shvatiti što druge ptice misle.

Psihologinje Lucy Cheke i Elsa Loissel iz Cambridgea odlučile su stoga istražiti u čemu se učenje djece razlikuje od učenja vrana, gavrana i ostalih ptica iste inteligentne porodice. U testiranju, u kojem su sudjelovale vrane i 80 djece u dobi između četiri i deset godina, postavljena su tri zadatka.

U svim eksperimentima vrane su nastojale doći do crva, a djeca do žetona koje su kasnije mogla zamijeniti za lijepe naljepnice.

U prvom eksperimentu djeci su predstavljene dvije epruvete, jedna ispunjena vodom, a druga piljevinom. Trebala su odlučiti u koju će ubaciti pikulu kako bi došla do žetona u epruveti.

U drugom eksperimentu u igri je bila samo jedna epruveta ispunjena vodom, a djeca su trebala odlučiti hoće li u nju ubaciti plutenu kuglicu koja pliva ili kamenu koja tone.

Treći eksperiment bio je najteži. Cheke i njezini suradnici predstavili su sudionicima aparaturu s tri cjevčice: dvije su bile šire, dok je treća između njih bila uža i u njoj se nalazio žeton. Dna ovih cjevčica bila su sakrivena, tako da se nije moglo vidjeti da je jedna od dvije šire cjevčice povezana s užom, a druga ne. Budući da je srednja cjevčica bila previše uska da bi se u nju mogla ubaciti pikula, djeca su mogla odabrati samo da je ubace u jednu od širih cjevčica. Naravno, jedini način da se dođe do žetona bio je da ubace pikulu u širu cjevčicu koja je bila povezana s užom. Dakle, u trećem zadatku oprema je funkcionirala na tajnovit način.

Djeca su dobila mogućnost za pet pokušaja po eksperimentu, od kojih je svaki trajao dvije minute. Očekivano, starija su djeca bila uspješnija od mlađe – sa osam godina većina djece uspješno je savladala sva tri zadatka u prvom pokušaju. Mlađoj djeci trebalo je više pokušaja. No zanimljivo je da su u svojoj izvedbi djeca bila bitno različita od vrana. Naime, vrane su tehnikom pokušaja i pogreške uspješno savladale prva dva zadatka, ali nisu mogle riješiti treći koji nije bio očit, već, naprotiv, kontraintuitivan.

Cheke i njezini suradnici zaključuju da rezultati studije pokazuju kako postoji temeljna razlika u procesu učenja između ptica i djece. Naime, dok ptice odustaju od naizgled nerješivog zadatka, djeca nastavljaju raditi na problemu iako on nema očito intuitivno rješenje.

'Djeca kreću bez ideje o tome što je moguće, a što ne', kaže Cheke. 'Kada bi imala tu ideju, nikada ne bi uspjela naučiti. To je razlog zbog kojeg djeca vole magiju i zbog kojeg vjeruju kada im pričate svakakve nevjerojatne stvari.'

Alison Gopnik, stručnjakinja za razvojnu psihologiju djece na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyju, kaže da je glavna razlika između pametnih ptica i djece u tome da članovi obitelji vrana imaju sofisticirano, ali specifično znanje o tome kako u ovom svijetu funkcioniraju fizički uzročni odnosi, dok djeca imaju šire sposobnosti učenja kauzalnosti.

'Ptice su stoga divno prilagođene učenju o ovome svijetu, dok su djeca krasno prilagođena učenju o mnogim mogućim svjetovima', rekla je Gopnik.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još