Znanost RAT OKO ČASOPISA

Naši humanisti imaju svega više – od profesora do novca

Humanisti se u Hrvatskoj stvarno nemaju zašto buniti jer po nijednom kriteriju nisu zakinuti već su, naprotiv, nadproporcionalno zastupljeni kako po broju znanstvenih instituta, studenata i profesora, tako i po broju časopisa, rekao je pomoćnik ministra znanosti Saša Zelenika u odgovoru na nedavno otvoreno pismo u kojem se Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu požalilo na navodno stezanje remena za humanističke časopise

Vijeće je iznijelo dvije ključne optužbe na račun resornog ministarstva. Prema prvoj, raspodjela sredstava ove je godine arbitrarna i netransparentna. U pismu ono ističe da je dosadašnji model financiranja bio jasniji - temeljio se na kriterijima vrsnoće i opsega časopisa, odnosno na ključu 'što više kvalitete i sadržaja, to više novca za časopis'.

Prema drugoj, humanistički su časopisi odlukama novog Povjerenstva za izdavačku djelatnost diskriminirani jer se u drugim znanstvenim područjima potpora kreće u rasponu od 50.000 kuna za časopis iz tehničkih znanosti do gotovo 90.000 kuna za časopis iz biotehničkih znanosti, dok prosječna potpora časopisu iz humanističkih znanosti iznosi tek 35.000 kuna. Drugim riječima, premda humanistički časopisi predstavljaju oko 29 posto udjela svih znanstvenih časopisa u Hrvatskoj, potpora im iznosi tek 15,5 posto.

No pomoćnik ministra ističe da se u raspodjeli sredstava MZOS vodio trima načelima: da se časopisi financiraju proporcionalno relevantnosti, odnosno kvaliteti; da se financiraju prema stvarnim potrebama, odnosno da troškovi budu opravdani te da kvalitetu valoriziraju stručnjaci.

'Ideja je bila da financiranje bude proporcionalno relevantnosti u međunarodnoj bazi podataka. Upravo na njihovo traženje išli smo na smanjenje broja časopisa, ali na povećanje kvalitete, odnosno povećanje financiranja najboljih', rekao je Zelenika i pojasnio: 'Budući da imamo ukupno šest znanstvenih područja, sredstva dodijeljena humanistima u udjelu od 15,5 posto još uvijek su nadproporcionalna. Imamo čak četiri područja u kojima se financira manji broj časopisa s manjim postotkom. Problem je u tome što je broj humanističkih časopisa, iako smanjen, još uvijek velik.'

Zelenika ističe da se troškovi poput izdataka za recenzente ili autore nisu uzimali u obzir, jer to jednostavno nije uobičajeno. Naime, u našoj zemlji postoje neki humanistički časopisi koji autorima čak naplaćuju objavljivanje članaka na njihovim stranicama. 'Htjeli smo uzeti u obzir stvarne potrebe časopisa kao što su troškovi tiskanja, lektura i slično, kao što je to praksa drugdje u svijetu. Osim toga, vlade vani često ni nemaju potrebe podupirati časopise, jer su dovoljno kvalitetni da konkuriraju na tržištu. Mi smo gledali kvalitetu časopisa - jesu li prisutni u međunarodnim bazama te njihove troškove iz prošlih i ove godine. O tim pitanjima odlučivalo je izabrano stručno povjerenstvo u kojem je sjedio i predstavnik Koordinacije urednika znanstvenih i znanstvenostručnih časopisa.

Zelenika neopravdanima smatra i uobičajene primjedbe nekih humanista kako nemaju drugog izbora nego objavljivati u domaćim časopisima budući da je njihova tematika specifična – lokalnog karaktera - pa je njome teško zainteresirati inozemne časopise.

'Taj problem nije samo naš. No ova primjedba ne stoji, jer europska inicijativa Horizon 2020. ide za tim da posebnu pozornost posveti upravo humanističkim znanostima, a u istom smjeru idu i izmjene i dopune Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost. No humanističke znanosti se također moraju profilirati kao međunarodno relevantne. Primjerice, međunarodna baza podataka European Reference Index for Humanities (ERIH) klasificirala je i naše humanističke časopise. U najkvalitetnijoj kategoriji ERIH-a mi nemamo niti jedan časopis! Nameće se pitanje - ako se i manje zemlje od naše mogu profilirati u te kategorije, zašto ne može naša', upozorio je Zelenika.

Borba za časopise, naravno, nije samo financijski motivirana. Poznato je naime da je znanstvenicima za izbor u viša zvanja neophodno objaviti određeni broj radova u znanstvenim časopisima što otvara vrata za korupciju ako ne postoje mehanizmi visoke znanstvene objektivnosti. No pomoćnik ministra smatra da bi časopise kojima se znanstvenici koriste kao vratima za izbor u viša zvanja također trebalo staviti pod posebno povećalo.

'Nacionalno vijeće za znanost zaključilo je da će u najskorije vrijeme donijeti nove kriterije za izbor u znanstvena zvanja. Očekujemo da će kriterij ići u smjeru međunarodne relevantnosti, a ne da se, kao što je to sada slučaj, vrednuje broj stranica članka umjesto onoga što na njima piše', rekao je Zelenika.

U ovom kontekstu ne bi valjalo zaboraviti na još jednu činjenicu – da humanistički časopisi često mogu računati i na dodatnu potporu Ministarstva kulture ili lokalnih zajednica kao što je primjerice Grad Zagreb, na koju drugi časopisi uglavnom ne mogu.


198378,197388,194123,191445
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još