'Zajednički preci današnjih kralježnjaka s čeljustima imali su glave nalik na one morskih pasa', rekao je jedan od autora studije, biolog John Finarelli s University Collegea u Dublinu. 'Prema onome što znamo o povezanosti ranih riba, rezultati nam govore da su morski psi zadržali ova svojstva, dok su ih koštunjave ribe izgubile.'
U nadrazred gnatostoma odnosno čeljustousta spadaju na tisuće današnjih kralježnjaka, od riba i morskih pasa, preko ptica, gmazova i sisavaca do ljudi. Morski psi i koštunjave ribe razišli su se na obiteljskom stablu prije nekih 460 milijuna godina. Međutim, o zajedničkom pretku ljudi, manta i velikih bijelih psina zna se vrlo malo.
Ostaci A. Bronni
Prema izvješću objavljenom u novom broju
časopisa Nature, Finarelli i njegovi kolege odgovore su neočekivano pronašli prilikom istraživanja ribe
Acanthodes bronni iz skupine akantoda kojoj su pripadale neke od najranijih čeljustousta. Ovo je stvorenje živjelo prije 290 milijuna godina u vrijeme paleozoika, a za sobom je ostavilo prilično malo fosilnih ostataka. No nekoliko fragmentiranih lubanja preživjelo je milijune godina i završilo u muzejskim kolekcijama.
Finarellijev je tim odlučio napraviti silikonske odljeve i CT skenove kako bi rekonstruirao anatomiju njihovih glava. Analizirao je 138 karakteristika lubanja
Acanthodes bronni i usporedio ih sa skupinom hrskavičnjača kojoj pripadaju morski psi i raže te s koštunjačama kojima pripada većina riba poput sardina ili haringi. Rezultati su bili iznenađujući. Naime, pokazalo se da su glave naših zajedničkih predaka akantoda bile najsličnije onima morskih pasa.
195208,194621,192324,182441