Znanost ČUDO ZVANO LJUBAV

Oaza za ozlijeđene i švercane životinje živi od entuzijazma

Obitelj u Ruščici pored Slavonskog Broda od 2005. godine zbrinjava ozlijeđene i zapljenjene divlje životinje, kao dio državne politike zaštite divljih vrsta. Na svom imanju napravili su centar u kojem prihvaćaju, oporavljaju i puštaju životinje u prirodu, čemu su podredili cijeli život

Mirko Milec u srijedu je kosio travu u stražnjem dijelu utočišta za divlje životinje na imanju obiteljske kuće u Ruščici pripremajući teren za gradnju velikog letilišta za orlove. Iza ograđenog atara s vukovima smjestit će kavez u kojem će te velike ptice lakše mahati krilima i poletjeti. Prije toga obitelj Milec morala je namiriti oko 400 divljih životinja, angažirati keramičara za postavljanje novih pločica u zatvorenom dijelu za tropske ptice, počistiti kaveze i pobrinuti se da azil od preko šest tisuća četvornih metara površine izgleda pristojno za dolazak gostiju.

Punih ruku poslova Milec se u pauzi javlja na telefonske pozive mještana ovog sela u blizini Slavonskog Broda, recimo apel jedne gospođe da s krova njene kuće dovabi i odnese pticu koja se danima odande ne miče i pjeva. Na vrata je zakucala i zabrinuta mještanka sa škanjcem u ruci. Pticu grabežljivicu našla je u polju i namjeravala privatizirati, ali uspaničarila se čuvši za propisane zakonske kazne za krađu zaštićenih ptica iz prirode. Iz Velike Britanije javila se udruga za zaštitu životinja sa zahtjevom da pusti tigra Komu jer je, prema nespretnoj tvrdnji tadašnjeg novinskog članka, ovaj zubati mesožder navodno prešao u vegetarijance usred nesnosne ljetne žege pa jede isključivo voće i povrće.

'Jedva smo ih umirili. Pa zvjerima je, srećom, trenutno na raspolaganju pet tona mesa', kaže Milec, koji se u ovu avanturu upustio prije dosta godina, slučajno prihvativši ozlijeđene divlje životinje. Uspostavio je režim oporavka nesretnih životinja i, kada je moguće, puštanja u prirodu, a kasnije i suradnju s Upravom za zaštitu prirode i inspekcijom. Obitelj otada nije bila na godišnjem odmoru.

Na ulazu je postavljena ploča s natpisom Centar za zbrinjavanje zaštićenih životinja Ruščica, napomena da njima upravlja obitelj Milec, državni znak zaštite prirode i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnih vrijednostima Brodsko-posavske županije, čime je 2005. godine ova privatna inicijativa postala dijelom državni projekt. Počele su stizati autohtone divlje i egzotične vrste poput pavijana, dikobraza, vijetnamske svinje s nakostriješenom dlakom, raznovrsne tropske i europske ptice, pa je centar u ovih sedam godina nekoliko puta povećao površinu i broj kaveza. Sličnih centara u Hrvatskoj je ukupno pet.

Životinje se zapljenjuju na graničnim prijelazima, kada graničnici uoče neobičnu prtljagu za koju šverceri očekivano tvrde da nisu znali da podliježe propisima o zaštiti prirode. Inspekcija ih oduzima i dovozi Milecovima. Za razliku od zabavnih zooloških vrtova, ovaj centar ne iskorištava nego štiti divlje vrste. Tako je i s drugim nađenim ozlijeđenim, iscrpljenim ili ranjenim pa zapljenjenim i oduzetim zaštićenim životinjama. Trebale bi biti u prirodi, ali stradaju pod udarom ljudskog nemara, neznanja ili kriminala.

Vuk s područja zadarskog zaleđa ovdje je završio nakon što su ga svi čopori otjerali, a ljudi izboli u strahu da je zvijer htjela skočiti nekome od njih za vrat. Još se nije smirio i izmoren, čudno izdužene njuške, jurca po kavezu u društvu dvojice istovrsnika koji, srećom, nemaju ništa protiv njegova prisustva. Procjene li stručnjaci da su sposobni za puštanje u prirodu, dočekat će slobodu, kao nedavno puštenih 11 roda i pet sova.

194639,185244,109964,138157

Bez računice


Centri za skrb o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama životinja registrirani u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode

1. Udruga Sokolarski centar iz Šibenika skrbi o pticama grabljivicama.
2. Istraživačko – edukacijski centar za zaštitu prirode Eko – centar Caput Insulae – Beli (ECCIB) iz Belog skrbi o pticama iz potporodice strvinara.
3. AWAP – Udruga za zaštitu divljih životinja iz Zagreba skrbi o pticama i malim sisavcima.
4. Udruga za zaštitu životinja Ruščica iz Ruščice skrbi većinom o zaplijenjenim i oduzetim životinjama.
5. Morski obrazovni centar (MOC) iz Pule skrbi o morskim kornjačama.

Zadovoljstvo u tom trenutku i ljubav prema uzdržavanju životinja lako je shvatiti, međutim, ne i novčanu računicu. Na malom poštanskom sandučiću uz prvi kavez piše da novčanim prilogom od pet kuna po posjetitelju pomažemo radu centra. U sandučiću se našla i pokoja papirnata novčanica. Koliko ih treba za plaćanje silnih računa za električnu energiju, vodu, popravke, građevinski materijal, majstore i sve što inače treba takvom raznovrsnom okupu divljih stvorenja?

'Ne pitajte ništa. Račun ne postoji, nego se jedva snalazimo', zabrinuto govori Milec.

Država je ove godine Ruščici dodijelila 40 tisuća kuna, uplaćeno je tri četvrtine, a deset tisuća kuna čeka. Svakom od stanovnika ovog azila jasno je da to nije dovoljno. Kako općina i županija također nisu uvrstile ovaj centar u svoj proračun, životinje jedu zahvaljujući donacijama poput mesa iz mesne industrije i drugih tvrtki.

U potrazi za ovom oazom entuzijazma i žive kolekcije zanimljive faune, treba se prvo izgubiti u spletu trgovačkih centara na izlazu iz Slavonskog Broda prema autocesti Zagreb-Lipovac, skrenuti prema Donjoj Vrbi i prolaznike pitati za smjer Ruščice. Smjerokaza prema ovom centru očigledno nedostaje.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još