tportal.hr

Zagreb
+15
Osijek
+21
Pula
+15
Rijeka
+13
Zadar
+19
Split
+16
Dubrovnik
+15

'POTOP SA ZAPADA'

Svibanj nam je upropastio europski monsun!

Nakon sunčanog i natprosječno toplog travanjskog vremena, kišni je svibanj neugodno iznenadio mnoge u Hrvatskoj, a meteorolozi objašnjavaju da je glavni krivac za ovakvu situaciju tzv. europski monsun

Datum objave:
5.6.2012 14:26

Zadnja izmjena:
5.6.2012 15:28

Europskim monsunima nazivaju se vlažni zapadni vjetrovi s Atlantika koji su inače uobičajeni tijekom zime, ali slabe tijekom proljeća, a ponekad se vraćaju pri njegovu kraju. 1940-ih godina istraživao ih je i hrvatski meteorolog i astronom Radovan Vernić (1914. - 1958). Oni sa sobom nose obilje kiša, a često dolaze u dva vala – krajem svibnja i početkom lipnja te ponovno sredinom ili krajem lipnja.

Dr. sc. Ivana Herceg Bulić, docentica na Geofizičkom zavodu PMF-a u Zagrebu, kaže da europski monsuni zapravo nisu monsuni u pravom smislu te riječi jer ne ispunjavaju sve uvjete prema kojima bismo ih klasificirali u ovu vrstu meteoroloških pojava.

'Naziv monsuni više se veže uz ono što se događa u tropskim područjima, primjerice u Indiji, odnosno Aziji gdje imamo jedno vlažnije i jedno sušnije razdoblje, ali s dvije struje vjetrova potpuno suprotnih smjerova', rekla je za tportal dr. Herceg Bulić i pojasnila: 'Ovo što se kod nas događa je ponovno jačanje zapadne struje vjetrova koja putuje od Atlantika prema kopnu i donosi vlažniji oceanski zrak nad kopno koje se tijekom proljeća relativno dobro zagrijalo. S njom stižu ciklonalni poremećaji koji i inače dolaze s Atlantika. Oni donose nešto hladnije vrijeme, tuče i grmljavinsko nevrijeme. Osobno se ne bih složila s nazivom europski monsun jer je fizikalni mehanizam ove pojave drukčiji. Ovo je i inače prevladavajuće strujanje u umjerenim pojasevima, za razliku od tropskih koji nastaju zbog velike temperaturne razlike između kopna i mora koja se javlja sezonski, pa postoje zimski monsuni, odnosno suha sezona i ljetni monsuni, s kojima dolazi kišno razdoblje. To su cirkulacijske ćelije koje imaju potpuno suprotan smjer strujanja, dok kod nas imamo stalno isto strujanje koje je zimi najjače, slabi u proljeće, a početkom ljeta ponovno jača. U svjetskoj literaturi ova se pojava zove return of the westerlies, odnosno povratak zapadnih struja.'

Herceg Bulić kaže da su europski monsuni pojava koja nema periodičnost, odnosno da nije točno da se javljaju u određenim vremenskim intervalima. 'Oni se ne mogu prognozirati. Postoje neke teorije koje govore o tome zašto se javljaju, međutim, teško je reći da je bilo koja od njih potvrđena. Iako ponekad dolaze u dva vala, nadam se da možemo vjerovati meteorološkim prognozama, odnosno da nas nakon ovih kiša očekuje pravo ljeto. Drugim riječima, nadam se da nam neće pokvariti produljeni vikend koji stiže', zaključila je naša sugovornica.

 


194301,190323,169673,160788

Sviđa ti se članak? Preporuči ga prijateljima!


tportal aplikacija

Važno: Rubrike, Sex files, cura i frajer dana i crna kronika mogu sadržavati sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina. Osobama mlađim od 18 godina se savjetuje posjet ovim rubrikama jedino i samo uz nadzor punoljetne osobe.
Tportal je član Hrvatskog vijeća za medije. HVZM je samoregulatorno tijelo koje prati i sankcionira kršenja novinarske etike.
Saznajte više na http://www.hvzm.hr/
vijece@hvzm.hr