tportal.hr

Zagreb
+14
Osijek
+14
Pula
+14
Rijeka
-
Zadar
+14
Split
+17
Dubrovnik
+16

PROJEKT 'STUDENTSKA PREDAVANJA'

Što nam vrijedi znanje ako ga ne znamo podijeliti?

Budući da je prezentacijska kultura u Hrvatskoj na vrlo niskoj razini, što se svakodnevno očituje na svim razinama javnog diskursa, u sklopu nedavnog Festivala znanosti u Splitu pokrenut je projekt 'Studentska predavanja', koji bi svim zainteresiranim studentima trebao pružiti mogućnost govorne naobrazbe

Datum objave:
4.6.2012 9:00

Zadnja izmjena:
18.3.2013 16:17

Na 'Studentska predavanja' dosad su se mogli prijaviti svi studenti znanstvenih studija Sveučilišta u Splitu, no konačna želja je da se projekt provede više puta godišnje, čime bi se obuhvatilo što je više moguće studenata širom zemlje.

Studenti koji su se 2012. prijavili na 'Studentska predavanja' imali su mogućnost prisustvovati radionicama koje su posebno osmišljene kako bi se studente pripremilo i poučilo javnom govoru. Koji je cilj tih radionica? Da studenti na zabavan i interaktivan način uče o javnom govoru o znanosti te da kasnije naučeno primjene na pripremanje što boljeg i zanimljivijeg znanstvenog predavanja, koje su na kraju održali pred širom javnosti prvog dana Festivala znanosti. Kroz razne govorne (i tjelesne!) vježbe i igre studenti su učili o tome kako prilagoditi znanstveno predavanje raznim profilima publike, koje dijelove svog predavanja treba naglasiti a koje izbjeći, koliko je važan govor tijela tijekom prezentacije te, na kraju, kako svladati tremu pred javni nastup. Radionice su se održale kroz četiri dana, a nakon toga studentima je dan još tjedan dana za vlastitu pripremu prije svog javnog nastupa. Koliko su radionice bile korisne za studente, postalo je vidljivo još tijekom trajanja radionica, ali njihov pravi napredak u prezentiranju najbolje je bio zapažen na završnim javnim predavanjima.

Problem 'jednostavnog' govora u znanosti i o znanosti

Svatko tko je ikad bio na ijednoj znanstvenoj konferenciji i odslušao barem jedno znanstveno predavanje mogao je zamijetiti kako je forma predavanja na takvim skupovima često tek nabrajanje znanstvenih činjenica ili statističkih izračuna, a tek tu i tamo bi se spomenuo poneki novi zaključak. U tome nema ništa neobično. Da bi znanstvenici došli do nekog zaključka, pa i do onog najbeznačajnijeg, moraju provesti puno vremena u proučavanju tematike kojom se bave, a kasnije još toliko na obrađivanje vlastitih podataka dobivenih raznim mjerenjima.
Ako ste se ikad bavili znanošću, sigurno spadate u onu skupinu ljudi koja će vrlo vjerojatno razumjeti takvu vrstu predavanja i možda ćete se čak zainteresirati za tematiku. Ali što je s drugom skupinom, onom koja je izvan znanstvene zajednice? Mogu li znanstvenici na isti način prezentirati svoj znanstveni rad i očekivati da će ih publika laika razumjeti ili bi ipak svoj govor trebali 'prevesti' na jednostavniji jezik?

Uzmimo za primjer velike korporacije poput Applea ili Microsofta. One su u zadnjih dvadesetak godina revolucionirale predstavljanje svojih izuma i proizvoda, što je rezultiralo ubrzanim procesom tehnološke globalizacije. Danas njihove proizvode bez sumnje u njihovu valjanost koriste ljudi diljem svijeta. Zašto znanost nije na toj razini popularnosti, kad je upravo ona temelj tog tehnološkog napretka?

Danas živimo u društvu u kojem se od znanstvenika očekuje kudikamo više od samog znanstvenog rada. Upravo zato svjedočimo trendu sve većeg izlaska znanstvenika u javnost, ali nažalost, njihova vještina izražavanja često nije dorasla zahtjevima današnjeg društva. Ako upitate  ljude oko sebe što misle o načinu na koji znanstvenici govore u javnosti, odgovor bi vjerojatno glasio: 'To je nešto teško, nerazumljivo i dosadno.'

Jedan problem leži u činjenici da budući, ali i sadašnji znanstvenici, o svojim novim saznanjima većinom diskutiraju međusobno, na znanstvenim konferencijama, i tek u rijetkim slučajevima istu tematiku predstavljaju izvan znanstvene zajednice. Time s vremenom gube sposobnost 'jednostavnog' komuniciranja o znanstvenim temama. Drugi problem je taj što 'prevođenjem' znanstvenog govora na 'jednostavni' jezik pojednostavljujemo niz stručnih termina, gdje slikovito prikazivanje raznih pojava koje opažamo u prirodi najčešće završava sa suštinski pogrešnom slikom. Znanstvena zajednica vrlo je kritična prema takvim 'jednostavnim' prikazima, a većina znanstvenika jednostavno odbija na takav način govoriti u javnosti. Posljedica toga jest ta da javnost biva zakinuta za spoznaje o znanstvenim novitetima, a nerijetki postaju i skeptični prema znanstvenim rezultatima. No budući da je danas upravo javnost mecena znanosti, dužnost je znanstvenika da predstavi svoja istraživanja na odgovarajući način i široj publici te na takav način popularizira znanost, koja nam je danas potrebnija nego ikad.

Za realizaciju projekta 'Studentska predavanja' nisu potrebna posebna novčana sredstva, dovoljna je samo želja i motivacija studenta koji su voljni odvojiti malo svog vremena za takvu vrstu rada. U nadi se da će i ostali studenti hrvatskih sveučilišta prepoznati ovu inicijativu i pridružiti joj se, odnosno u vlastitoj aranžmanu organizirati slične događaje, organizatori 'Studentskih predavanja' stoje na raspolaganju iskustvom, materijalima, a ako bude moguće, i vremenom.

Za sve informacije možete se javiti na e-mailove natalija.dunic@gmail.com i ivadev@pmfst.hr.

Sviđa ti se članak? Preporuči ga prijateljima!


tportal aplikacija

Važno: Rubrike, Sex files, cura i frajer dana i crna kronika mogu sadržavati sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina. Osobama mlađim od 18 godina se savjetuje posjet ovim rubrikama jedino i samo uz nadzor punoljetne osobe.
Tportal je član Hrvatskog vijeća za medije. HVZM je samoregulatorno tijelo koje prati i sankcionira kršenja novinarske etike.
Saznajte više na http://www.hvzm.hr/
vijece@hvzm.hr