Znanost HRVATSKA U UGLEDNOM ČASOPISU

U Africi prirodu štite stanovnici, u Hrvatskoj ne!

Prestižni američki časopis o zaštiti okoliša Environmental Management objavio je u novom broju istraživanje hrvatskih znanstvenika o važnosti uključivanja lokalnog stanovništva u očuvanje prirode, osobito zaštićenih područja koja nisu u kategoriji nacionalnih parkova

Posebno je zanimljivo to da su urednici časopisa za naslovnicu odabrali fotografiju zaštićenog područja Palud kraj Rovinja koju je snimio poznati fotograf Eduard Strenja.

Autori članka, dr.sc. Barbara Sladonja, dr.sc. Kristina Brščić, dr.sc. Danijela Poljuha, dr.sc. Neda Fanuko i dr.sc. Marin Grgurev, u svojem radu obrađuju promjene u sustavu zaštite okoliša u Hrvatskoj u posljednjim desetljećima, analiziraju stare modele i predlažu nove, usklađene sa svjetskim iskustvima i spoznajama.

Dr. Sladonja kaže da su zaštićena područja u današnje vrijeme temelj zaštite prirode i njene bioraznolikosti te da u toj zaštiti važnu ulogu treba povjeriti lokalnom stanovništvu. 'Iskustva iz svijeta, od Afrike do Francuske, pokazuju da je za dugoročnu i kvalitetnu zaštitu prirode u proces potrebno uključiti ljude koji žive u ili oko parkova prirode', rekla je dr. Sladonja i pojasnila: 'Nas je zanimalo kako se u Hrvatskoj upravlja zaštićenim područjima koja nisu nacionalni parkovi pod ingerencijom države, već su pod upravom županija i lokalne samouprave, jer je poznato da nacionalni parkovi imaju poseban status - postoji sustav upravljanja, regulacija i naplata ulaza i sl.'

Naša djeca uče o Mediteranu koliko i o Arktiku

Prema istarskoj znanstvenici, naš je sustav upravljanja zaštićenim područjima još uvijek dosta centraliziran i krut: 'U zadnjih 10-20 godina u svijetu je tendencija da se u upravljanje uključe lokalni stanovnici, da se obrazuju, da iskažu svoje potrebe, sudjeluju u akcijama te da imaju određene povlastice i koristi od toga. Primjerice, oni bi mogli u njima uzgajati određene proizvode na ekološki način, prostor bi bio uređen, čišćen i održavan, posjeti regulirani, mogli bi se baviti ekološkim turizmom i sl. Dokazano je da područja u koja su ljudi aktivno uključeni imaju veće šanse za opstanak. Također, uprava bi mogla organizirati edukacijske radionice za djecu tako da i ona sudjeluju u projektima. Ta edukacija je kod nas zapostavljena jer je naš sustav školstva krut. Naša djeca uz more uče u biologiji jednako o arktičkom pojasu koliko i o mediteranskom.'

Zakoni su odlični, praksa slaba

Dr. Sladonja kaže da su anketirali preko 300 stanovnika koji žive u ili oko šest područja u Istri među ostalim i zato što je Istra prva utemeljila agenciju Natura Histrica za upravljanje zaštićenim područjima. 'Zanimali su nas znanje, interes i stavovi ljudi. Rezultati su pokazali da je znanje relativno dobro, no mladi su dosta podbacili, što pokazuje da se u njihovu edukaciju ne ulaže dovoljno. Dobro je to što stanovnici imaju izuzetno pozitivan stav prema zaštiti, no većina se žali da ih nitko ne uključuje u akcije. Potrebno je više napora u uključivanje stanovnika, međutim, kao i u svemu, nedostaje ljudskih, tehničkih i financijskih resursa.

Kod nas je zakonska legislativa savršena, ni Švedska nema bolju, no primjena u praksi nam je slaba. Na studiji smo radili više od dvije godine, nitko nas nije financirao, a do sada ništa nismo ni tražili. Ona je rezultat entuzijazma nekolicine znanstvenika', istaknula je istarska znanstvenica.

193842,192897,183266,149702

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još