Znanost I TURIZAM I ZNANJE

Hrvati predvode svjetski genetski konzorcij

Ovih je dana institut MedILS u Splitu okupio neke od uglednijih svjetskih genetičara koji su od naših stručnjaka došli saznati nove rezultate i naučiti tehnike analize genoma spužava koje su ogledni modeli za istraživanje složenijih životinja, pa i ljudi

U Hrvatsku su došli kako bi se upoznali s detaljima važnog rada koji su naši znanstvenici dr. sc. Matija Harcet, prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček i dr. Helena Ćetković u 2010. objavili u časopisu Molecular Biology and Evolution (pogledajte dolje lijevo među vezanim vijestima), a u kojem su po prvi puta u opsežnoj analizi usporedili dio gena jedne spužve s genima viših organizama uključujući i čovjeka.

'U toj smo studiji uspjeli pokazati da, unatoč velikoj evolucijskoj udaljenosti, spužve i viši organizmi dijele gene koji su neobično slični, pa je spužve moguće koristiti kako bi preko najjednostavnijih upoznali one najkompleksnije', rekao je dr. Vlahoviček i dodao: 'Taj je rad zainteresirao mnoge svjetske istraživače jednostavnih višestaničnih organizama. U međusobnom razgovoru odlučili smo oformiti konzorcij koji bi vodio opsežnija istraživanja spužvi radi otkrivanja bazičnih višestaničnih procesa koji su često temeljni uzrok tumora. Smatram da ovakva istraživanja osim bazičnog imaju i praktičan doprinos u medicinskoj i farmaceutskoj industriji. Osim toga, spužve posjeduju i niz drugih zanimljivih osobina od najosnovnijih sustava osjetila do procesa biomineralizacije koje također mogu naći široku primjenu u tehnologijama novih materijala ili u proizvodnim procesima.'

U radionici sudjeluje 21 istraživač iz Kanade, SAD-a, Norveške, Njemačke, Japana i Hrvatske koji su od prošle godine organizirani u neformalni konzorcij Sponge Genomics. Spužve su najstariji i najjednostavniji višestanični organizmi koji su se od zajedničkog pretka svih životinja odvojili prije više od 900 milijuna godina, a svojim su oblikom i životnim funkcijama ostali nepromijenjeni do danas. Upravo zbog tih svojstava predstavljaju idealan modelni organizam za istraživanje osnovnih funkcija svih višestaničnih životinja – od pronalaska gena koji su zaslužni za pojavu višestaničja do procesa koji kvarom gena dovode do nekontroliranog rasta stanica, odnosno tumora.

'Znanstvenici okupljeni u ovaj konzorcij pokušat će otkriti koje su osobine prisutne u genima svih životinja, od spužvi do čovjeka, koristeći tzv. visokoprotočne genomske metode koje uključuju sekvenciranje genoma nekoliko vrsta morskih i slatkovodnih spužvi i njihovu usporedbu s evolucijski udaljenim organizmima poput kralježnjaka ili mekušaca', objasnio je dr. Harcet. 'Za uspješno ostvarenje ovakvog projekta potrebne su različite kompetencije, od uskog poznavanja biologije i ponašanja spužvi, preko metoda molekularne biologije i genomike za razumijevanje staničnih procesa, do računalne biologije i bioinformatike u analizi velike količine podataka iz genoma spužvi', pojasnio je.

Projekt predstavlja primjer vrlo uspješne suradnje dvaju laboratorija na PMF-u i IRB-u, koji su svojim komplementarnim znanjima iz računalne biologije i molekularne biologije spužava uspjeli objaviti međunarodno relevantne rezultate.

77766,180869,165589,178349

'Trenutno, konzorcij uz vrlo skromna financijska sredstva radi na analizi prvog genoma slatkovodne spužve, a rezultati, koje očekujemo već krajem ove godine, mogli bi biti zanimljivi kako u domeni bazičnih znanosti, tako i u obliku primjene u industrijama', rekao je jedan od voditelja konzorcija dr. Harcet i pozvao moguće partnere da ulože u ovaj međunarodno prepoznati projekt.

Suradnici i koordinatori konzorcija iz Hrvatske su dr. Helena Ćetković i dr. Matija Harcet s Instituta Ruđer Bošković te prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček s Prirodoslovno matematičkog fakulteta. Uz hrvatske, konzorcij uključuje i brojne ugledne znanstvenike iz svijeta – iz Kanade (dr. Sally Leys, Sveučilište u Alberti), Njemačke (prof. Gert Wörheide, dekan Fakulteta za geoznanosti Sveučilišta Ludwig-Maximillian u Muenchenu), SAD-a (dr. April Hill, Sveučilište Richmond u Virginiji), Japana (dr. Noriko Funayama, Sveučilište u Kyotu), Francuske (dr. Emmanuelle Deniel, Oceanološki centar Sveučilišta u Marseillesu) te Norveške (dr. Maja Adamska, Međunarodni centar za biologiju mora, Bergen).
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još