Znanost DISKRIMINACIJA NEKATOLIKA

Jovanović problem vjeronauka rješava - preporukama?!

Iz godine u godinu u Hrvatskoj je sve više ljudi, udruga i organizacija koje se usuđuju upozoriti da učenje vjeronauka u školama nije u skladu s demokratskim i sekularnim načelima na kojima počiva naša država ili da, u najmanju ruku, ovo pitanje nije riješeno na način koji bi djecu zaštitio od diskriminacije. No, iako su vladajući uoči izbora obećavali uvesti promjene u izvođenje nastave vjeronauka u javnim školama, na to ćemo, prema svemu sudeći, još pričekati

U cijeloj priči o vjeronauku osobito su loša postojeća rješenja koja nikako nisu i jedina moguća. Istraživanje 'Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri: Stavovi i iskustva nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj', koje je prošle godine provela organizacija civilnog društva Forum za slobodu odgoja, jasno je pokazalo da su u sadašnjem modelu našeg obrazovnog sustava nereligiozni roditelji i njihova djeca diskriminirani, baš kao i nekatolici.

Izborni predmet koji nije - izborni!

Naime, premda je vjeronauk izborni predmet, osnovnoškolci realno nemaju nikakav pravi izbor. Alternativni predmet koji bi mogli odabrati ne postoji, škole često ne uspijevaju urediti (ili ne žele) da vjeronauk bude prvi ili posljednji sat u dnevnom rasporedu kako učenici za to vrijeme ne bi morali biti u školama, a iskustva roditelja pokazuju da čak ni takvo rješenje nije prava formula jer ih je mnogo koji svoju djecu moraju povesti u školu prije posla i odvesti po završetku radnog vremena.

Osnovnoškolci su stoga nerijetko prepušteni sami sebi, nisu pod nadzorom učitelja, a mnogima ne preostaje ništa drugo nego da se povlače po hodnicima ili da sjede na vjeronauku koji nisu odabrali. U Forumu su također upozorili da vjeronauk nije samo jedan od školskih predmeta jer je njegov odabir – za razliku od izbora informatike – vrlo često i izbor identiteta, pa su djeca koja ga ne pohađaju stigmatizirana i doživljavaju se 'manjim Hrvatima'. Osjećaj nejednakosti povećava i činjenica da učenika drugih vjera uglavnom nema dovoljno da bi se u školama za njih organizirao njihov vjeronauk. Konačno, oni koji ne idu na vjeronauk, u lošijem su položaju i zbog toga što u svoje svjedodžbe mogu upisati jednu peticu manje.

Promjene tek do školske godine 2014/15.

Ovakva situacija samo je jedan od pokazatelja da su ugovori što ih je HDZ-ova vlast sklopila s Vatikanom štetni po Ustavom proklamiranu sekularnost, ali i samu demokraciju.

Nova vlast već je više puta jasno dala do znanja da ne misli ići u ozbiljne izmjene tih ugovora, međutim, ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović najavio je da ima namjeru provesti reforme školstva koje bi konačno ponudile neko kvalitetnije rješenje ovog problema. Jedna od najavljenih opcija je uvođenje građanskog odgoja kao alternative vjeronauku. No, budući da se ovo rješenja planira uvesti u sklopu sveobuhvatne reforme obrazovanja te da je za novi predmet potreban i novi kadar, čini se da će učenici još najmanje dvije godine čekati na pravu alternativu.

U resornom ministarstvu kažu nam da je plan donijeti Nacionalni kurikulum u kojem će se definirati novi nastavni plan, nastavni predmeti i sadržaji te da će se alternativa vjeronauku uvoditi postupno, od 1. razreda osnovne škole, a provedba se očekuje najkasnije do školske godine 2014/15.

Zasad, kažu, još nema konačne odluke o tome kako će se zvati nastavni predmet koji bi bio alternativa vjeronauku te hoće li se ocjenjivati i tko će ga predavati. Nju bi tek trebali donijeti stručnjaci.

Na primjedbe da vjeronauk ne bi trebalo ocjenjivati, iz MZOS-a odgovaraju da je ministar Jovanović više je puta istaknuo da je njegov osobni stav da je najbolje da vjeronauk ostane izborni predmet, ali da se ne ocjenjuje.

'Status vjeronauka, kako vam je poznato, reguliran je međunarodnim ugovorima te ugovorima s vjerskim zajednicama; u njima je definirano da ima isti status kao i ostali izborni predmeti, pa u ovom trenutku nema puno prostora za promjene', podsjetili su u MZOS-u.

138824,128884,181528,147272
MZOS 'preporučuje' bolju brigu o učenicima

U svojem dopisu istaknuli su da je zakonom jasno propisano da je škola dužna voditi brigu o učenicima:

'Dakle, o svim učenicima, pa i onima koji nisu uključeni u nastavu vjeronauka. O tome da je za te učenike škola dužna organizirati druge aktivnosti i ponuditi im druge programe, Ministarstvo je školama poslalo nekoliko preporuka. U njima smo upozoravali da se ne preporučuje ni boravak učenika koji nisu izabrali vjeronauk kao izborni predmet u učionici za vrijeme sata vjeronauka jer se time u pitanje dovodi ostvarivanje prava djece na slobodan izbor.'

Zanimljivo je da se uvođenje vjeronauka u škole, kako su neki najavljivali, u nekim segmentima pokazalo nepovoljnim čak i za Crkvu jer je naštetilo župnom vjeronauku. No čini se da je korist ipak veća od štete, pa s Kaptola ne stižu nikakve informacije da se stečenih prava kane odreći.

Prema svemu rečenom, čini se da će se diskriminacija učenika nevjernika i pripadnika drugih vjera nastaviti još najmanje dvije godine, što udruge za ljudska prava, roditelji, ali i pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić smatraju predugim rokom. U Ministarstvu su nam objasnili da u očekivanjima ipak treba biti realan jer su nužne reforme opsežne. Dakle, ostaje nam samo nada da će nova vlada, kada već prošla nije na vrijeme pokrenula potrebne promjene, barem smoći snage da ispoštuje rokove koje si je sama zadala.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još