Znanost MANJE MAĆEHINSKI MZOS

Privatnim školama konačno više novca nego za WC papir!

Novi ljudi u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta pokazali su veće zanimanje za probleme privatnih i alternativnih škola od svojih prethodnika, međutim, do pravih rješenja kakva postoje u razvijenim zapadnim zemljama još je dug put, ističe ravnateljica osnovne škole Montessori u Zagrebu Narcisa Buczynski

Čelnici privatnih i alternativnih škola već godinama upozoravaju da ih je bivša vlast prevarila, odnosno iskoristila za svoje ciljeve i potom potpuno zanemarila njihove potrebe. Naime, kada je Hrvatska s EU zatvarala poglavlja o obrazovanju, pregovaračima je dobro došao imidž školskog pluralizma pa je zakonodavstvo povuklo obećavajuće poteze. No ubrzo se pokazalo da je dobra volja bila kratka daha.

'Početkom kolovoza 2008., u jeku pregovora s EU i zatvaranja poglavlja o obrazovanju, donesen je novi zakon, koji je predvidio sufinanciranje alternativnih škola u visini od 80 posto iznosa potrebnog za odvijanje odgojno-obrazovno rada', rekla je Buczynski i dodala: 'Nakon godinu dana, na zadnjoj sjednici ljetnog zasjedanja Sabora, po kratkom postupku taj je članak ukinut. Poglavlje je, naravno, u međuvremenu, već bilo zatvoreno.'

Jedva za WC papir i telefon

Od tada im je novac stizao na kapaljku. Prema Buczynski Grad Zagreb u njihovu financiranju mjesečno sudjeluje s iznosom od 7.032 kune, a Ministarstvo sa 31.134 kune, što zajedno predstavlja oko 12 posto mjesečnog proračuna škole koja trenutačno ima 134 učenika.

Ravnateljica ekonomsko-informatičke škole Futura Ana Pinjušić rekla je pak da ih Ministarstvo uopće ne financira već gotovo dvije godine.

'Prije toga smo dobivali nešto sitno, ali neredovito. Ti su iznosi bili vezani za broj učenika, međutim bili su manji od 200 kuna po učeniku mjesečno. Od grada dobivamo nešto malo, oko 5.000 kuna što je iznos kojim možemo platiti eventualno telefon te kupiti WC papir i sredstva za čišćenje. Naši roditelji uplaćuju sve svoje obveze prema državi, dakle već izdvajaju za školstvo, što znači da školovanje svoje djece moraju plaćati dva puta. U našoj je školi školarina 29.000 kuna', rekla je Pinjušić.

Buczynski je istaknula da u europskim zemljama već postoje dobri modeli koji bi mogli poslužiti kao ključ za njihove probleme. Osim toga iz hrvatskog se proračuna obilato pomažu vjerske škole, a pitanje alternativnog odgoja kvalitetno je riješeno i u predškolskom programu – Grad izdvaja za djecu koja pohađaju waldorfski ili vrtić Montessori isto koliko i za onu koja idu u javne, a roditelji nadoplaćuju razliku.
159836,130606,67410,9526
Ipak novi vjetrovi

Budući da nezadovoljstvo situacijom iz godine u godinu sve više raste, kako među roditeljima, tako i među kadrovima privatnih škola, pokušali smo saznati što novi ljudi u resornom ministarstvu planiraju poduzeti.

Iz MZOS-a su nam poručili da će u tom pogledu razmotriti modele koji se primjenjuju u zemljama EU.

'MZOS je u svom proračunu za ovu godinu za rad alternativnih škola osigurao milijun kuna, što je u skladu s mogućnostima i trenutačnim financijskim stanjem u društvu. Naglašavamo kako je taj iznos gotovo 100 posto veći od onoga koji se za rad alternativnih škola izdvajao u prošloj godini', stoji u priopćenju.

Na naše pitanje kako to da MZOS istovremeno bogato pomaže vjerske škole, osobito katoličku, u ministarstvu objašnjavaju da plaće za djelatnike u vjerskim školama (katoličkoj, pravoslavnoj, islamskoj i baptističkoj) pokrivaju na osnovi ugovora koje su bivše vlade potpisivale sa svakom pojedinom vjerskom zajednicom. 'Temeljem ugovora između RH i Vatikana, katoličke škole imaju pravo i na pokrivanje dijela materijalnih troškova', kažu u MZOS-u.

Na prigovore da nije pravedno da roditelji djece koja pohađaju privatne škole dva puta plaćaju za njihovo školovanje - jednom kroz davanja državi, a drugi put kroz školarine, iz ministarstva odgovaraju da roditelj ima izbor upisati dijete u javnu školu, koju financira država, ili u privatnu. 'Izbor privatne škole svjesna je odluka roditelja koja znači i dodatne troškove. U svijetu postoje različiti modeli sufinanciranja rada privatnih škola, no malo je zemalja u kojima država u cijelosti pokriva troškove privatnoga školovanja', rekli su u ministarstvu.

Na uobičajene primjedbe da bi privatne škole trebale postati dostupne i siromašnijim krugovima, a ne isključivo bogatima, u MZOS-u odgovaraju da je njihov prioritet unapređenje javnih škola, no da neće zaboraviti ni privatne.

U Ministarstvu tvrde da planiraju i promjenu zakonske regulative te da su o tome već razgovarali s vlasnicima alternativnih škola od kojih su dobili kvalitetne prijedloge koje će razmotriti. Ističu da su svjesni posebnosti alternativnih škola koje nude bitno drukčije sadržaje i modele obrazovanja.

'Podržavamo školski pluralizam, kao i svaku privatnu inicijativu u obrazovanju, posebice kada je riječ o alternativnim školama. Da je tome tako, dokazali smo time što sufinanciramo rad alternativnih škola, a ostale privatne škole ne dobivaju subvenciju od MZOS-a.'

Ravnateljica Buczynski nam je rekla da pomaci novih vlasti svakako ohrabruju, no upozorila je da financiranje nije udvostručeno, kako stoji u dopisu, već povećano za 30-ak posto. Nada se da će se jednog dana ponovno vratiti pravedan članak zakona iz 2008. godine.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još