Znanost MOHOROVIČIĆEV SLOJ

Satelit precizno potvrdio veliko hrvatsko otkriće!

  • Autor: NJD
  • 13.3.2012 15:12:59
  • 13.3.2012 9:32:57

Znanstvenici su konačno uz pomoć satelita Goce Europske svemirske agencije uspjeli snimiti granicu između Zemljine kore i plašta poznatu kao Mohorovičićev diskontinuitet ili skraćeno Moho sloj

Mohorovičićev diskontinuitet je nazvan po hrvatskom geofizičaru Andriji Morovičiću koji ga je prvi identificirao 1909. kada je u Pokuplju promatrao iznenadno povećanje u brzini valova plitkih potresa. On odvaja oceansku i kontinentalnu koru od gornjeg dijela Zemljina plašta. Uglavnom se nalazi potpuno u litosferi, a samo kod oceanskih hrbata određuje granicu između litosfere i astenosfere. Prosječna dubina iznosi mu oko sedam kilometara ispod dna oceana te od 30 do 50 kilometara ispod tipične kontinentalne kore, a označava naglu promjenu u gustoći stijena.

Satelit Goce pogodan je za određivanje dubine Moho sloja jer je opremljen uređajima koji otkrivaju suptilne varijacije u Zemljinom gravitacijskom polju. Ove razlike rezultat su nejednake raspodjele mase unutar planeta, ali i promjena u gustoći stijena.

Krajem 1950-ih i početkom 1960-ih neki su znanstvenici predložili da se izbuši rupa kroz dno oceana do Moho sloja. Nažalost, ovaj pothvat, nazvan Project Mohole, nikad nije dobio dovoljnu potporu jer je bio vrlo skup i tehnički zahtjevan pa ga je Kongres SAD-a 1967. otkazao. Sovjetski Savez je pak na institutu Kola izbušio rupu duboku 12.260 metara, bušenje je trajalo 15 godina, no i ovaj je projekt konačno napušten.

'U Moho sloju postoji diskontinuitet u sastavu stijena', rekao je dr. Daniele Sampietro iz Politecnico di Milano i objasnio: 'Kora ima manju gustoću od plašta. Budući da promjena gustoće podrazumijeva promjenu u masi, ja mogu koristiti Goce za promatranje Mohoa.'

Nova globalna karta jasno pokazuje da je dubina Mohorovičićeva diskontinuiteta najveća ispod velikih planina, a najmanja ispod oceana. Znanstvenici su do sada određivali dubinu Mohoa na temelju seizmičkih mjerenja, međutim, Goce je omogućio njezino identificiranje i u područjima u kojima takva mjerenja nisu moguća.

Jasnije informacije o smještaju Moho sloja trebale bi stručnjacima omogućiti bolja istraživanja tektonike ploča, mehanizma koji otkriva kako se Zemljina tvrda vanjska ljuska kreće. Također će se moći upotrijebiti u potrazi za novim izvorima nafte i plina.

Satelit Gravity Field and Steady-State Ocean Circulation Explorer (Goce) lansiran je 2009. Leti od pola do pola na visini od samo 255 kilometara – na nižoj orbiti od svih suvremenih istraživačkih satelita. Njegovi osjetljivi instrumenti mogu zabilježiti akceleracije koje su 10.000.000.000.000 puta manje od Zemljine gravitacije.

 

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još