Znanost KONTROVERZNA TEZA

Zaboravite pesimizam, stiže nam era obilja!

  • Autor: NJD
  • 2.3.2012 11:05:57
  • 1.3.2012 16:33:10

Nasuprot kataklizmički pesimističnim najavama masovnih medija i zagovornika sudnjeg dana, budućnost koja se otvara pred nama i našim potomcima blistava je i svijetla - tisućljeća gladi i nestašice zamijenit će era obilja, a ljudi će živjeti bogatije, zdravije i udobnije nego ikada do sada, tvrdi nova knjiga 'Obilje: Budućnost je bolja nego što mislite'

Njezini autori Peter Diamandis i Steven Kotler ističu da ovakva predviđanja potvrđuje razvoj situacije u svijetu u posljednjih stotinjak godina – tehnologije se razvijaju eksponencijalno, medicinska skrb napreduje fascinantnom brzinom, trajanje ljudskog života udvostručilo se, a siromaštvo nestaje brže no ikada u prošlosti.

Peter H. Diamandis je utemeljitelj i direktor zaklade X PRIZE te suosnivač i ravnatelj Sveučilišta Singularity. Poduzetnik je i filantrop, diplomirao je molekularnu biologiju te zračno i svemirsko inženjerstvo na MIT-ju, a također je magistrirao na Harvard Medical School. Steven Kotler je autor članaka koji su objavljivani u više od 60 časopisa od Timesa i Wireda do National Geographica.

Knjiga je već pobrala odlične kritike, a ugledni neuroznanstvenik Sam Harris ovih je dana objavio intervju s autorskim dvojcem. Predstavljamo vam ga u cijelosti.

Postaje li svijet uistinu bolji?


Ako se malo odmaknete od poplave loših vijesti kojima smo u posljednje vrijeme zatrpani, vidjet ćete da se trendovi kreću u fantastičnom smjeru. Uzmimo za primjer zdravstvenu skrb. U proteklih stotinu godina mortalitet djece pao je za 90 posto, a životni vijek se udvostručio. Ili siromaštvo, koje je u posljednjih 50 godina smanjeno više nego u prethodnih 500.

Na globalnoj razini jaz između bogatih i siromašnih zemalja sve se više smanjuje. Sve u svemu živimo duže, zdravije i bogatije. Naravno, još uvijek postoje milijuni ljudi koji žive u užasnim okolnostima i siromaštvu, međutim, prema svim mjerenjima kvalitete života – od dostupnosti dobara, usluga, transporta, informacija, obrazovanja, medicine i liječenja do sredstava komunikacije, vrijednosti i ljudskih prava, značaja demokratskih institucija, trajnih kuća, dostupnih kalorija, zaposlenja, energije, pa čak i piva, naše svakodnevno iskustvo značajno se popravilo u protekla dva stoljeća.

Zašto nismo svjesniji ovih pozitivnih trendova?


Jednostavan odgovor je da nismo programirani da ih primjećujemo. Budući da je primarni posao svakog organizma preživljavanje, mozak daje prioritet informacijama koje otkrivaju ono što nas ugrožava. Zbog toga imamo sklonost da se previše usredotočimo na loše vijesti, dok se dobre probijaju s teškoćom. Mediji su također puni loših vijesti jer se natječu za pozornost amigdale (centar za emocionalno učenje u mozgu).

Osim toga, kako bi mogao obraditi obilje informacija koje procesuira iz trenutka u trenutak, mozak se oslanja na heuristiku (strategija razmišljanja i rješavanja problema utemeljena na iskustvenim tehnikama u kojoj važnu ulogu igra i intuicija i zdrav razum – kada je istraživanje nepraktično). Veći dio vremena to funkcionira. No ponekad i ne. Neuspjele slučajeve nazivamo kognitivnim greškama, odnosno predrasudama. A pokazalo se da nas većina tih predrasuda čini pesimističnima. Negativne predrasude su sklonost da se više značaja pridaje negativnim informacijama i iskustvima nego pozitivnim. Potvrdne predrasude su naše sklonosti da tražimo ili interpretiramo informacije na način koji potvrđuje naša preduvjerenja, što samo po sebi ne mora biti loše, međutim, kada se tome pridoda medijski fokus na loše vijesti, imamo recept za psihološku katastrofu. Ova lista se nastavlja. Rezultat je mozak koji vjeruje da je kraj blizu i da ništa po tom pitanju nije moguće učiniti.

Što podrazumijevate pod obiljem?

Vjerujemo da će se u naredna dva ili tri desetljeća globalni standard života moći značajno podići. Obilje ne znači da će svatko na planetu uživati u luksuzu, već da će svako uživati život mogućnosti. Za to je potrebno da su prije svega pokrivene temeljne potrebe. To također podrazumijeva rješavanje nekih ključnih problema: osiguravanje hrane za gladne i čiste vode, zaustavljanje zagađenja zraka u kućama i iskorjenjivanje malarije – četiri vrlo rješiva problema od kojih svaki slijedom odnosi sedam, tri, tri i dva života svake minute. Konačno, obilje znači stvaranje svijeta mogućnosti – svijeta u kojem ljudi svoje dane provode u snivanju i djelovanju, a ne u trvenju.

Zašto mislite da je to moguće?


Prije svega na to ukazuju podaci. Pročešljali smo desetljeća istraživanja, čvrste činjenice i intervjuirali na desetke znanstvenika, inovatora, inženjera i filantropa. Također vidimo da se u svijetu sve više očituje nazočnost četiri nove sile koje bi nam trebale omogućiti da u naredih 20 godina ostvarimo napredak jednak onome koji je ostvaren u proteklih 200.

Koje su to sile?


Tehnologije koje se razvijaju eksponencijalno: kroz nekoliko posljednjih desetljeća istraživači su došli do zaključka da se sve tehnologije utemeljene na informacijama razvijaju po eksponencijalnim krivuljama rasta. Zahvaljujući tome mobilni telefon u vašem džepu ima moć kakvu su imala superračunala iz sredine 70-ih, a cijena mu je prava sitnica. Osim komunikacijskih tehnologija eksponencijalno se razvijaju i računalni i mrežni sustavi, umjetna inteligencija, robotika, biotehnologija, bio-informatika, nanotehnologija, sučelja koja povezuju ljude i strojeve i mnoge druge. Ove tehnologije omogućit će uskoro većini ljudi da dožive ono što je do nedavno bilo dostupno samo bogatima. U 'Obilju' istražujemo kako se eksponencijalne tehnologije koriste (ili mogu koristiti) kako bi za sedam milijardi ljudi osigurale čistu vodu, kvalitetnu hranu, jeftine kuće, personalizirano obrazovanje, dobru medicinsku skrb te posvuda prisutnu energiju koja ne zagađuje.

DIY (uradi sam ili sam svoj majstor) inovatori: uradi sam inovatori su pojedinci i male skupine ljudi oboružane eksponencijalnim tehnologijama koje pokreće želja da se uhvate u koštac s velikim izazovima čovječanstva. Kako pokazuju naša istraživanja u knjizi ove skupine imaju sposobnost da rješavaju probleme koji su nekada bili isključivo u domeni država, velikih korporacija i nevladinih organizacija. Zahvaljujući tome danas svjedočimo početku DIY revolucije kakvu svijet još nije vidio.

Tehnofilantropi: danas u svijetu ima više od 1.400 milijardera te oko 93.000 ultra-bogatih ljudi. Mnogi među njima su mladi, vrlo društveno osviješteni poduzetnici koji su novac zaradili na tehnologiji, a sada su zainteresirani da je iskoriste kako bi riješili neke od najvećih svjetskih izazova. Bill Gates se bori protiv malarije, Jeff Skoll ratuje protiv pandemija, a Pierre Omyidar radi na širenju demokracije. Tu su još i mnogi, mnogi drugi. Mi ih nazivamo tehnofilantropima.

Milijarda u usponu: to su najsiromašniji ljudi svijeta, tzv. milijarda s dna. Nazvali smo ih 'milijardom u usponu' jer, zahvaljujući eksponencijalnom širenju komunikacija i informacijskih tehnologija (poput pametnih telefona), ovi ljudi po prvi puta u povijesti izlaze iz zaleđa. Njihovi glasovi, koji se nikada ranije nisu čuli, odjednom se uključuju u globalnu konverzaciju. Zahvaljujući novim tehnologijama milijarda u usponu počinje se izvlačiti iz siromaštva. Oni su već sada na putu da postanu moćan i značajan potrošački segment čovječanstva, a mnoge kompanije užurbano rade na razvoju ultrajeftinih proizvoda koji bi im bili dostupni. Ovi napori snizit će cijene osnovnih roba i usluga na način od kojeg će svi imati koristi. No milijarda u usponu također postaje i proizvodni i potrošački segment čovječanstva koji stvara nove ideje, uvide, proizvode i usluge koje pridonose ukupnom bogatstvu svijeta.

Čini mi se da sve ovo može zvučati pomalo egzotično i nepovezano s izazovima s kojima se čovječanstvo danas suočava. Možete li mi dati konkretan primjer trenda prema obilju koji najvjerojatnije neće biti reverzibilan?

U posljednjih dvadeset godina bežične tehnologije i internet postali su sveprisutni, jeftini i dostupni gotovo svima. Afrika je preskočila cijelu tehnološku generaciju, zaobišla je zemne kabele kakvi su korišteni na zapadu i prihvatila bežičnu tehnologiju. Danas ratnik plemena Masai s mobitelom ima bolje komunikacijske mogućnosti od onih koje je predsjednik SAD-a imao prije 25 godina. Ako ratnik Masaija preko mobitela ima pristup Googleu, onda ima i pristup većoj količini informacija nego što je predsjednik imao prije 15 godina. Do kraja 2013, preko 70 posto čovječanstva imat će pristup jeftinim komunikacijama i informacijama. Drugim riječima, već sada živimo u svijetu informacijskog i komunikacijskog obilja.

No da precizno odgovorimo na vaše pitanje – siromaštvo se u posljednjih 50 godina smanjilo više nego u prijašnjih 500. Jedan od glavnih razloga je obilje informacijske i komunikacijske tehnologije. Prema istraživanju što ga je provela London School of Business, kada se na stotinu ljudi doda 10 mobilnih telefona, bruto društveni proizvod poraste za 0,6 posto. Da citiramo stručnjaka za tehnologiju Nicholasa Sullivana: 'Iz UN-ovih podataka o smanjenju siromaštva (prema kojima porast BDP-a od jedan posto rezultira smanjenjem siromaštva od dva posto), ovaj rast od 0,6 posto smanjio bi siromaštvo za oko 1,2 posto. Ako četiri milijarde ljudi žive u siromaštvu, proizlazi da će sa svakih 10 novih mobitela na 100 ljudi 48 milijuna ljudi izaći iz siromaštva.'

Dakle, vjerujete li vi da će budućnost sigurno biti bolja nego što većina ljudi misli?


Mi nismo toliko naivni da mislimo kako na tom putu neće biti problema. Neki od njih bit će veliki: ekonomske krize, prirodne katastrofe, teroristički napadi. Kada se oni budu događali, koncept obilja činit će se dalek i stran, čak smiješan, međutim, ako se vodimo povijesnim iskustvom, onda znamo da se napredak odvija i u dobra i u loša vremena.

Primjerice, u dvadesetom stoljeću svjedočili smo i nevjerojatnom napretku i neopisivim tragedijama. Gripa iz 1918. odnijela je 50 milijuna života, a II. svjetski rat još 60. Bilo je cunamija, uragana, potresa, požara, poplava pa čak i pošasti skakavaca. Unatoč ovim problemima, u tom je razdoblju smrtnost novorođenčadi smanjena za 90 posto, smrt pri porodu za 99 posto, a ukupno prosječno trajanje života povećano za više od 100 posto.

Dakle, iako će na putu do cilja vjerojatno biti mnogo teških, tužnih prekida osjećamo da će se s pravilnim korištenjem resursa i kapitala globalni standardi života nastavljati poboljšavati unatoč užasima koji dominiraju medijskim naslovima.

Što očekujete da će ljudi dobiti čitanjem vaše knjige?

Prije svega nadu. Ne možete promijeniti svijet ako ne vjerujete da se može promijeniti.

Kao drugo to je vizija i plan: prihvaćanje većih rizika, stvaranje kulture inovacija i fokusiranje na rješavanje problema umjesto na jadikovanje zbog njih.

Što je najvažnije, želimo da ljudi shvate da se danas više nego ikada u povijesti ljudi mogu udružiti kako bi zajednički rješavali velike izazove. Mi ne vjerujemo da će se obilje dogoditi samo od sebe. Ono će ovisiti o svakome od nas. To je upravo ono što je danas drugačije. Suočeni smo s enormnim problemima, no mi kao pojedinci imamo enormnu moć da ih riješimo. Ovo je stvarno magično vrijeme.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još