Znanost VULKANOLOG UPOZORAVA

Zagrijavanje će pokrenuti potrese, vulkane i cunamije!

  • Autor: NJD
  • 14.2.2012 12:01:58
  • 14.2.2012 9:48:08

U svojoj novoj knjizi 'Buđenje giganta', koja bi se u prodaji trebala naći u travnju ove godine, ugledni stručnjak za vulkane Bill McGuire tvrdi da će globalno zagrijavanje kojem svjedočimo posljednjih desetljeća izazvati otapanje velikih ledenjaka i ledenih površina u polarnim područjima te otjecanje njihovih voda u oceane što će utjecati na Zemljinu koru i pokrenuti vulkanske i seizmičke aktivnosti, klizanje tla i cunamije

Na samom početku knjige britanski znanstvenik ističe da se slična stvar već dogodila u prošlosti - nakon završetka posljednjeg ledenog doba prije više od 20 tisuća godina, geološke aktivnosti Zemlje naglo su porasle. Ovu promjenu uzrokovala je redistribucija vodene i ledene mase na površini našeg planeta.

'To može zvučati ludo, međutim, imamo puno dokaza koji govore u prilog takvoj tezi', rekao je u nedavnom intervjuu za Guardian Bill McGuire.

'Od ledenog doba prije 20-ak tisuća godina u kojem su veliki dijelovi sjeverne hemisfere bili prekriveni ledom do današnje situacije u kojoj ondje gotovo uopće nema leda, došlo je do velike promjene u klimi, a razine mora narasle su za 130 metara. Kada analiziramo ovo razdoblje, vidimo da je otapanje leda napunilo oceanske bazene i izazvalo reakcije u Zemljinoj kori. Količina leda na polovima se smanjila, voda se prelila u oceane pa su se pritisci na Zemlju promijenili što je izazvalo reakcije u kori – povećao se broj vulkanskih erupcija, potresa, klizanja zemljišta i sličnih stvari', rekao je Bill McGuire i dodao: 'Prije 20.000 godina više od 54 milijuna četvornih kilometara vode premjestilo se s polova u oceanske bazene. To je golema masa… Na višim geografskim širinama nestao je ledeni pokrov debeo nekoliko kilometara pa se kora ponovno uzdigla što je pokrenulo potrese. Voda koja je napunila oceane potisnula je koru prema dolje što je također pokrenulo vulkane i seizmičke aktivnosti. Dakle, tu je na djelu bilo veliko premještanje mase – rasterećivanje na jednom i opterećivanje na drugom dijelu Zemlje.'

Bill McGuire ističe da postoje dokazi koji potvrđuju da su se ovi procesi uistinu odvijali. 'Jedan dobar primjer je Skandinavija. Norveška, Švedska i Laponija inače nisu mjesta koja se obično povezuju s velikim potresima. One su prije 20.000 godina bile prekrivene s tri kilometra leda. Kada se led otopio, Zemljina kora se uzdigla za 300-tinjak metara što je pokrenulo velike potrese. U Laponiji su dosezali magnitudu 8. Ondje se i danas vide velike napukline u sedimentima glečera. Postoje odlični dokazi koji to potvrđuju. Ako pogledate primjer Islanda koji je bio potpuno prekriven ledom debelim više kilometara. Nakon ledenog doba u tom su području vulkanske aktivnosti povećane 50-ak puta jer je golema masa nestala s vulkana koji su prije bili zarobljeni pod ledom. Magma je mogla lakše izlaziti van. Osim toga, kako se smanjio pritisak, pod korom se moglo stvarati više magme. Nad mnogim se vulkanima još i danas nalazi dosta leda. Kada se on otopi, ponovno će se povećati vulkanske aktivnosti. Takve stvari su se događale u prošlosti pa nas očekuju i u budućnosti', rekao je Bill McGuire i dodao da zbivanja u Skandinaviji također utječu na procese na sjeveru Atlantika. Vulkanske i seizmičke aktivnosti te stvaranje novih sedimenata moglo bi pokrenuti i velika klizanja zemljišta te cunamije.

Prema britanskom vulkanologu, preraspoređivanje golemih masa moglo bi utjecati i na brzinu rotacije Zemlje te duljinu trajanja dana. 'To se može usporediti s klizačima koji skupljaju ruke kako bi se brže okretali na ledu ili ih šire kako bi usporili', objasnio je Bill McGuire.

Na primjedbu voditelja da je situacija danas ipak drukčija nego što je bila nakon prošlog ledenog doba kada su veliki dijelovi Zemlje bili prekriveni kilometarskim slojevima leda, Bill McGuire je odgovorio: 'Mada danas u Skandinaviji ili sjevernoj Kanadi nema tri kilometra ledenog pokrova, ima ga na Grenlandu i na zapadnoj Antarktici. Led je još uvijek tu. Razine mora neće porasti 120 metara, međutim, brzina njihova dizanja može se u najmanju ruku usporediti s brzinom nakon ledenog doba. Imamo priliku vidjeti da se ove stvari već zbivaju. Grenland se već počeo uzdizati. Težina leda na Grenlandu toliko je velika da je njegov srednji dio trenutačno ispod razine mora. Kada bi se sav taj led otopio, Grenland bi izgledao kao atol s morem u sredini. Međutim, kada led nestane, kora će se ondje ponovno uzdići. To se neće dogoditi u ovom stoljeću, no s vremenom ipak hoće. U narednim desetljećima već bismo mogli vidjeti neke seizmičke reakcije i klizanja zemljišta na Grenlandu', objasnio je.

Bill McGuire kaže da sada nije moguće znati kada ćemo početi bilježiti ozbiljne reakcije niti koliki će njihovi razmjeri biti, no ističe primjer Aljaske koja je već izgubila kilometre ledenog pokrova u posljednjih stotinjak godina. 'Ondje smo već zabilježili porast seizmičkih aktivnosti, a moguće je da će uskoro uslijediti i veći potresi magnitude 7. Na Aljasci se povećao i broj klizanja zemljišta.'

Bill McGuire priznaje da je teško predvidjeti kada će uslijediti veliki potresi i velike erupcije vulkana, no ističe da će to u najvećoj mjeri ovisiti o tome što ćemo poduzeti da zaustavimo globalno zagrijavanje. 'Nakon zaključaka konferencije u Durbanu prema kojima nećemo puno uspjeti napraviti u narednih desetak godina, ja sam prilično pesimističan… Ne vidim kako možemo izbjeći opasan porast temperature od dva stupnja Celzijusa. Neki modeli čak predviđaju porast od četiri stupnja do 2060. ili 2070. To na višim geografskim širinama znači porast od 15 stupnjeva. Ledeni pokrivač na Grenlandu neće izdržati porast od 15 stupnjeva… Htio sam upozoriti ljude da je Zemlja sustav koji je puno složeniji nego što smo mislili te da klimatske promjene neće djelovati samo na oceane i atmosferu, već i na samu Zemlju što će dovesti do neočekivanih posljedica', upozorio je autor knjige Buđenje giganta.

 

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još