Znanost ZAKON O OPLODNJI

Ministar Ostojić očitao lekciju 'vođi embrija'

Sadašnji zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji koji je uveo bivši ministar Darko Milinović 2009. jedan je od najkonzervativnijih u Europi, diskriminira svaki šesti par u Hrvatskoj koji ima problema s neplodnošću i značajno im otežava da začnu djecu. Neki parovi koji su odlazili na oplodnju u Sloveniju, Milinoviću su stoga često slali razglednice iz susjedne zemlje, rečeno je sinoć u talk showu Studio 45

Gostujući u RTL-ovoj emisiji novi ministar zdravlja Rajko Ostojić rekao je da bi novi zakon, koji bi se trebao temeljiti na načelima optimalnog liječenja, izbora bez diskriminacije te zdravlja žene i djeteta, trebao svima osigurati jednako pravo na slobodan izbor. 'To je ono što moram osigurati i onima koji su glasali za nas i onima koji nisu, kao i onima koji uopće nisu izašli na izbore. Bez nametanja stavova, bez diskriminacije, ponuditi im mogućnost izbora', objasnio je.

Ministar je upozorio da je buka koja se digla oko novog zakona zapravo prejudiciranje jer na njemu tek radi stručna skupina sastavljena od medicinara, pravnika i bioetičara, koja je, kako je kazao, presjek cijele Hrvatske, a nakon što zakon ugleda svjetlo sljedeći tjedan, otvorit će se i javna rasprava.

Hrvatska je nekada bila predvodnik u in vitro oplodnji

'Mi moramo hrvatsku medicinu vratiti u sam vrh europske kada je, primjerice, Petrova bolnica bila šesta bolnica u svijetu, a Hrvatska šesta država od ukupno 190 koja je izvela in vitro fertilizaciju… Mi smo napravili niz postignuća i prije Rima i prije Berlina, Praga, Budimpešte, Beograda i Bratislave', rekao je dr. Ostojić.

Potporu ministru dala je i Dunja Špoljar, saborska zastupnica, majka djevojčice koja je rođena zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji.

'Da je u vrijeme kada sam se ja liječila od neplodnosti vrijedio današnji zakon, moje kćeri zasigurno ne bi bilo – tri jajne stanice (koliko ih je prema sadašnjem zakonu dozvoljeno oploditi) ne bi bile dostatne da nastane moja kći', rekla je Špoljar pa nastavila: 'Današnja medicina ima odgovore i može pomoći neplodnim ženama, zašto onda te žene i ti brakovi ne bi dobili dijete.'

Jedan zakon, ali za sve - i one za i one protiv

No Krešimir Miletić, voditelj udruge I ja sam embrij, koja se protivi liberalizaciji zakona, prozvao je ministra zbog navodne uvredljive izjave da će postojati dva zakona – jedan rigidan i konzervativan iz 20. stoljeća za one koji smatraju da život počinje začećem i drugi iz 21. stoljeća za one koji misle da počinje s prvim pokretima djeteta u maternici oko petog mjeseca trudnoće ili prvim plačem.

Ostojić je na to odgovorio da su ga u udruzi I ja sam embrij očito krivo razumjeli budući da je htio poručiti da će ovaj zakon omogućiti i jednima i drugima da slobodno biraju držeći se svojih uvjerenja. 'Zbog osoba kao što ste vi moram maksimalno pojednostavniti. Vi očito ne razumijete da neće biti dva zakona. Bit će jedan. To vam je kao kada liječite čir na želucu. Da maksimalno pojednostavim za vas – imate prvu, drugu i treću liniju terapije', rekao je Ostojić pojasnivši da će ljudi moći birati hoće li in vitro oplodnju (IVF), medicinski potpomognutu oplodnju (MPO) ili neke druge tretmane koji isključuju ove dvije tehnike.

Ministar je Miletića također podsjetio da postoje brojne teorije o tome kada život zapravo počinje te da jasan konsenzus nisu postigli ni znanstvenici ni etičari pa čak ni teolozi. 'Prema nekima život počinje prvi dan spajanjem spermija i jajne stanice, prema drugima drugi dan kada dođe do prvog dijeljenja. Potom neki kažu - kada se javlja živčana sinapsa. Čuli ste za Tomu Akvinskog? On je govorio o vegetativnoj duši, odnosno o duši embrija, a on je najveći teoretičar Crkve. I on se pita u nizu svojih radova – kada duša zapravo ulazi u embrij', rekao je Ostojić.

Pitajmo embrije!?

Pozivajući se na primjere europskih država s konzervativnijim zakonima o oplodnji - Irsku, Maltu i Mađarsku, Miletić je ustvrdio da život počinje začećem, odnosno spajanjem kromosoma te upozorio da bi trebalo u prvi plan staviti prava djeteta, odnosno embrija. Trebalo bi pitati embrije koji se odlažu u hladnjake, kada ih se odreknu njihovi roditelji, što oni žele da bude s njima, istaknuo je Miletić.

Priznajući da je Hrvatska velikom većinom zemlja katolika, Ostojić je naglasio da je ona istovremeno i sekularna država. 'Ovaj sadašnji zakon je vrlo blizak onome talijanskom, a novi bi trebao biti blizak onome koji imaju naši europski sjeverni susjedi Austrijanci ili Nijemci', rekao je.

Wikipedia
Embrij od osam stanica kakav se često koristi
Na tvrdnje Miletića da proces medicinski potpomognute oplodnje vrijeđa i dostojanstvo žene, ministar je upozorio da je upravo uvrijedio mnoge žene, a Špoljar da nikako ne govori u njezino ime. 'Ne želim dozvoliti da moju kćer određuje nečije mišljenje kada nastaje život ni onih 45 minuta koje je provela u epruveti. Nju određuje i to što sada ima sve petice i što ju je sada napao pubertet kao zmaj… Ako nam religijsko uvjerenje brani umjetnu oplodnju, to je opet naš izbor. Upoznala sam jako puno žena koje su išle na potpomognutu oplodnju, a religijsko uvjerenje u tome nije igralo nikakvu ulogu. Čak mi je časna sestra davala injekcije za hormonsku stimulaciju jajnika. I časne su molile za mene', rekla je saborska zastupnica i poručila građankama i građanima da odu liječnicima jer, kako je objasnila, medicina zna načine, ali treba je iskoristiti.

Budući da se Miletić cijelo vrijeme zalagao za pravo glasa embrija, teško je vjerovati da si barem neki gledatelji tijekom emisije ili poslije nje nisu postavili jedno hipotetsko pitanje: uistinu, kada bi mogli misliti i odlučivati, što bi odabrali spermiji i jajne stanice (jer konačno i oni pokazuju znakove života mada ih ne smatramo ljudskim bićima) ili pak embriji od par stanica (obično se razvijaju do stupnja u kojem se podijele na osam stanica) kada bi sudjelovali u raspravi o mogućem izboru između dvije opcije – da nitko od njih nikada ne zaživi ili da barem neki dobiju tu priliku. Čini se da ova enigma ima samo jedan razuman odgovor.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još