Znanost INTELEKTUALCI IZNENAĐENI

Bozanić višestruko ne zaslužuje počasni doktorat

'Dodjela počasnog doktorata kardinalu Josipu Bozaniću po meni je pogrešna iz više razloga', rekao je danas dr. Žarko Puhovski komentirajući ovotjednu odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu da zagrebačkom nadbiskupu iskaže takvu počast

'Prije svega, javni istupi Bozanića nisu doprinijeli porastu razine javnog dijaloga u Hrvatskoj. Kao drugo, on je glavni kancelar jedne sastavnice koja je vezana uz sveučilište, a počasni doktorati daju se osobama koje ne obnašaju takve funkcije. Treći razlog je sramota koju je izazvala njegova inicijativa za osnivanje Katoličkog sveučilišta', rekao je Puhovski.

Podsjetimo, u osnivanje ovog sveučilišta uložena su golema sredstva - oko 100 milijuna kuna, a njegovi odlično opremljeni prostori, ukupne površine oko 15.000 četvornih metara i danas uglavnom zjape prazni, pa su ga neki mediji nazvali 'crkvenim Obrovcem'. Jedan od razloga tome je činjenica da je Crkva tražila da predavači budu praktični katolici. Dio njih je odbio, pa program kasni.

Bozanić je češće šutio nego osuđivao nepravde

Komentirajući obrazloženje povjerenstva prema kojem je Bozaniću, među ostalim, doktorat dodijeljen zato što se hrvatskoj javnosti obraćao u nizu aktualnih tema, posebice kada su poljuljani temelji opće uljudbe te kad je u opasnosti bilo dostojanstvo čovjeka, Puhovski je rekao da se njemu čini da se on 'mnogo češće nije javljao kada su bila ugrožena ljudska prava te da je pokazao spremnost na kompromise koji su logični za osobu koja vodi moćnu instituciju, ali ne i za osobu kojoj se dodjeljuje počasni doktorat'.

Oštar pema komunizmu, ali ne i ustaštvu

Suosnivač i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora slično ciničnom doživljava i konstataciju povjerenstva prema kojoj je zagrebački nadbiskup u svojim porukama 'hrabro davao sud o događajima i činjenicama, nerijetko otvarao i one tužne prešućivane, krivotvorene i potiskivane stranice povijesti svoga naroda, upućujući uvijek iznova apel za traženjem istine'.

'Nasuprot tomu, Katolička crkva u Hrvatskoj nikada nije položila račun o grijesima svećenstva u II. svjetskom ratu, za razliku od katoličkih crkava u svim drugim državama sa sličnim iskustvom. Uvijek je bila u raskoraku kada se radilo o osudi dva bivša totalitarna režima - fiksirana na komunistički, uglavnom prešućujući onaj ustaški, a nije ni načelno ni konkretno jasno odredila svoje stajalište spram pedofilije u svećeništvu - opet za razliku od crkava u drugim europski državama', rekao je naš sugovornik i dodao: 'Konačno bit će interesantno vidjeti hoće li Bozanić skupiti snage i reagirati na nedavnu izjavu biskupa Juraja Jezerinca da su ateisti izazvali nedavni rat.'

Odluka je van konteksta

Sociolog Zoran Malenica s Pravnog fakulteta u Splitu kaže da je bio iznenađen dodjelom počasnog doktorata Bozaniću.

'Ako je i bilo neke osnove za ovu odluku, onda je ona mogla imati više veze s razdobljem kada je Bozanić tek došao na čelo biskupije, s njegovom božićnom poslanicom koja je imala odjeka na dio birača koji su možda bili katolici, pa su zahvaljujući njoj promijenili svoj odnos prema HDZ-u. Međutim, pitanje je koliko je tu uopće bio potreban ili presudan utjecaj Crkve. Tada se čak govorilo da je on čovjek koji bi trebao unijeti novu krv u Crkvu. No čini se da se malo povukao kad je vidio da je mišljenje većine ljudi u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji drugačije od njegovog. U tom smislu dodjela doktorata izgleda mi kao da je van konteksta. Bilo je priče po kuloarima da je Bozanić na odlasku, da bi mogao preuzeti neku funkciju u Vatikanu, pa bi to možda moglo biti poveznicom, međutim sumnjam da mu je za to neophodan doktorat', rekao je Malenica.

Crkva nije pokazala socijalnu osjetljivost

Splitski sociolog također smatra da je sporna preporuka povjerenstva prema kojoj je Bozanić pokazao socijalnu osjetljivost i zalagao se za dostojanstvo i ljudska prava hrvatskih državljana, osobito potlačenih.

'Bilo je već govora u javnosti da se Crkva nije adekvatno postavila prema krizi i siromaštvu u društvu. Sve njezine akcije uglavnom su se svele na simbolične poteze. Kad se usvajao proračun, odrekla se 25 milijuna kuna koji su joj pripadali prema sporazumima s Vatikanom. To je, po mom sudu, bilo simbolično jer je istovremeno nastavila s izgradnjom brojnih projekata za koje je imala novaca, primjerice marijanskog svetišta u Solinu na koji bi trebalo biti utrošeno oko 200 milijuna kuna.

Dovršena je i bogato opremljena zgrada biskupske konferencije u Zagrebu, a Crkva je nastavila koristiti sva prava koja je postigla ugovorima s Vatikanom bez obzira na krizu. Mislim da je upravo u ovom posljednjem razdoblju izgrađeno ili obnovljeno najviše crkvenih objekata uopće. Osobno smatram da je i ove činjenice trebalo uzeti u obzir kada se odlučivalo o dodjeli doktorata – da postoji suodgovornost Bozanića u tome ili u najmanju ruku da ne stoje argumenti da je pokazao brigu za ljudska prava i dostojanstvo običnih ljudi.

No mora se priznati da je istina da je Bozanić u Crkvi najviše zaslužio počasni doktorat – on je među tri, četiri najumjerenija prelata u Hrvatskoj. Ipak indikativna je činjenica da on nije došao do cvijeta u Jasenovcu nego do pola puta, što je simbolično, a također ono što je ondje rekao nije bilo sadržajno primjereno. Konačno i sama činjenica da je inicijativu za dodjelu pokrenuo Katolički bogoslovni fakultet također govori sama za sebe', zaključio je Malenica.

Senat je odluku od dodjeli doktorata kardinalu donio na temelju preporuke povjerenstva u koje su bili izabrani sljedeći profesori: prof. dr. sc. Ivan Karlić i prof. dr. sc. Stjepan Baloban s KBF-a, prof. dr. sc. Stipe Botica i prof. dr sc. Damir Boras s Filozofskog fakulteta te prof. dr. sc. Marko Petrak s Pravnog fakulteta.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još