Znanost MINISTAR JOVANOVIĆ

Sramota je da za znanost izdvajamo manje od jedan posto BDP-a

Nije slučajno to da se u svim razvijenim zemljama svijeta upravo znanost i inovacije spominju kao nositelji gospodarskog razvoja. Hrvatska bi trebala u tome hvatati priključak za najrazvijenijim zemljama EU-a, rekao je sinoć resorni ministar Željko Jovanović na tribini Sveučilišta u Zagrebu i Delegacije EU-a u RH u prepunoj auli Rektorata Sveučilišta

'Postotak izdvajanja manji od jedan posto je sramotan i to je nešto što dugoročno moramo što prije promijeniti. Hrvatska već sada sudjeluje u najvećem programu EU-a za financiranje istraživanja i razvoja PF7… 2014. stiže novi, još veći program Horizon 2020. i počeli smo se pripremati za sudjelovanje u tom programu… Na raspolaganju će biti oko milijardu eura, a mi trebamo učiniti našom zadaćom da povučemo što više tog novca', rekao je Jovanović.

Gotovo sve ide na plaće


Saša Zelenika, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta za znanost i tehnologiju, u svom je izlaganju ustvrdio da u Hrvatskoj postoji izvanredan ljudski potencijal, koji zbog sustava nije dovoljno iskorišten. Imamo ogroman broj projekata, ali malo njih ima neko veliko značenje. Kada se uspoređujemo s Finskom, ali i s prosjekom EU-a, u svemu zaostajemo. Ne u ljudskom potencijalu, već u korištenju resursa. 85 posto sredstava izdvojenih iz proračuna odlazi nam na plaće pa ostaje vrlo malo prostora za ulaganje u istraživanja. To znači da će sredstva trebati pametnije ulagati. U Hrvatskoj ne funkcionira poveznica između znanosti i privrede. Mogli ste vidjeti na plakatima uz ceste da godišnje imamo patenata koliko ih samo Bosch ima tjedno (tvrtka Bosch prijavljuje 12 patenata dnevno, a u cijeloj RH bude samo oko 350-400 patentnih prijava godišnje, od kojih samo nekoliko desetaka pri Europskom uredu za patente; op. a.). Moramo se koncentrirati na prioritete – na mali broj područja u kojima smo već sada dobri, rekao je dr. Zelenika naglasivši da treba podići odgovornost, kvalitetu i kompetitivnost.

Ericsson Nikola Tesla – primjer uspjeha

Gordana Kovačević, predsjednica tvrtke Ericsson Nikola Tesla, govorila je o pozitivnom primjeru te tvrtke u prijenosu inovacija u gospodarstvo. Tvrtka djeluje više od 60 godina, uvijek je bila stabilna, najveća je u regiji u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, a jedan od preduvjeta za njezin uspjeh bilo je to što se uvijek prilagođavala i mijenjala, istaknula je Kovačević.

Ericsson Nikola Tesla dio je globalne korporacije Ericsson koja u 80-ak zemalja ima oko 80.000 zaposlenih i preko 27.000 patenata. U Hrvatskoj ima oko 1.600 zaposlenih, od čega gotovo 700 stručnjaka. U svijetu se odvija peta tehnološka revolucija – informacijsko-komunikacijska – a Ericsson je na tom području jedan od lidera. Kovačević je u svojem izlaganju predstavila niz uspjeha kompanije u svijetu inovacija, među kojima posebno projekt SIP iz 2001, za koji je nagrađena, E-Health iz 2003, koji je prepoznat kao jedno od 25 najboljih ICT rješenja u svijetu, a omogućio je potpisivanje nekoliko ugovora i zaposlio 200-tinjak ljudi, te SIMU tool iz 2008.

Kovačević je naglasila tri ključna čimbenika za uspjeh u sprezi znanosti i privrede. 'Kao prvo, investiranje u istraživanje i inovacije osigurava konkurentnost kompanije ne samo u jednoj godini nego dugoročno. Kao drugo, strategije modernih kompanija moraju biti utemeljene na razvoju istraživačkih centara - na znanju i inovacijama - pa s ponosom kažemo da smo 'knowledge based' kompanija u kojoj je čovjek u prvom planu, njegovo znanje i inovativnost. Treća komponenta koja je izuzetno bitna je edukacija, kontinuirano učenje, ulaganje u razvoj novih vještina, kompetencija u svim područjima djelovanja i snažna poveznica između industrije i fakulteta, odnosno sveučilišta', rekla je Kovačević i istaknula da si kompanije poput njezine ne mogu dozvoliti da zastanu s ulaganjem u inovacije čak ni na mjesec dana jer onda jednostavno prestaju postojati na tržištu.

Hrvatskoj hitno treba strategija

Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu, naglasio je važnost donošenja strategije koja bi trebala još više pokrenuti inovacijski sustav koji je u Europi prepoznat kao jedan od značajnijih za razvoj gospodarstva i same Europske unije. Bjeliš smatra da će ulazak u EU otvoriti našim sustavima bitno veće mogućnosti i prostor za povezivanje za zajedničke nastupe s partnerima s kojima akademska zajednica već ima dobru suradnju ostvarenu u proteklom desetljeću. Ponovno je naglasio važnost donošenja strategije koja bi trebala još više pokrenuti inovacijski sustav.

Šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren istaknuo je da se ovaj skup odigrava samo četiri dana pred vjerojatno najvažniju odluku koju će hrvatski državljani donijeti u doglednoj budućnosti – odluku o pristupanju EU. Rekao je da je ulaganje u znanje i inovacije važan dio strategije EU-a i izrazio zadovoljstvo interesom koji je Hrvatska dosad pokazivala za sudjelovanje u europskim inicijativama i programima.

Na tribini, održanoj u sklopu ciklusa mjesečnih predavanja 'Hrvatska na pragu pristupanja Europskoj uniji', bili su brojni predstavnici istraživačkih i visokoobrazovanih institucija, ministarstava, agencija i gospodarstva iz Hrvatske.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još