Znanost MISLE, DAKLE JESU

Zašto su velike banke pune pariških matematičara?

  • Autor: NJD/Time
  • 16.2.2012 12:55:25
  • 17.1.2012 7:00:00

Postoji jedna stara šala na račun Francuza: neki čovjek da plan Francuzu. On ga pogleda i kaže 'Hm, ovo vjerojatno dobro funkcionira u praksi, no kako radi u teoriji?'

Naime, uvriježeno je mišljenje da će Francuzi biti pomalo nespretni kada treba obaviti nešto praktično, primjerice skuhati kavu, no navodno im nema premca kada se traži apstraktno mišljenje kakvo je potrebno za složenu matematiku ili opskurne financijske instrumente.

Francuska, domovina slavnih matematičara poput Renéa Descartesa, Evaristea Galoisa i Julesa Henrija Poincaréa, ima dugu tradiciju predvodnika u istraživanju brojeva. Postojana rijeka studenata matematike koju stvaraju francuska sveučilišta omogućuje ovoj zapadnoj zemlji da drži korak s novim matematičkim silama Indijom i Kinom. Naime, prema procjenama Organizacije za gospodarsku suradnju i Razvojnog programa za međunarodno vrednovanje studenata francuski studenti matematike nešto su bolji od prosjeka, a oni najbolji su jednostavno nedostižni.

'To je nešto slično onome što su Sovjeti predstavljali u sportovima', rekao je za časopis Time Ben Arous iz Instituta Courant. U Francuskoj čak 27 posto studenata diplomira na matematici, znanosti, tehnologiji ili strojarstvu za razliku od SAD-a u kojem je taj postotak znatno niži – oko 17 posto.

Francuski matematičari dominiraju unosnim poslom kvantitativnih financija, poljem koje je odgovorno za gotovo polovinu financijske trgovine i zahtijeva analitičare koji dobro poznaju napredne oblike kalkulusa, računa vjerojatnosti i statistike.

'Kada posjetite bilo koji trgovinski odjel u svijetu, čut ćete ljude koji govore francuski', kaže Michel Crouhy, čelnik kvantitativnog istraživanja za francusku investicijsku banku Natrixis. Broj studenata koji godišnje diplomiraju financijski inženjering u Francuskoj u posljednjih se 10 godina povećao sa 300 na 500 do 600.

Prema Jeanu-Pierreu Bourguignonu, direktoru Institut des Hautes Etudes Scienfiques, oko 25 posto svjetskih kvantitativnih analitičara tzv. 'kvantova' su Francuzi.

'Mi baš nismo dobri dućandžije, no jako nam dobro idu modeli i paradigme', kaže Bourguignon i dodaje: 'U vrijeme kada se trgovina odvijala kroz nadvikivanje po burzama, svijet je pripadao financijskim kamiondžijama. Sada su potrebni modeli i algoritmi. Nastojim kartezijanski gledati na svijet.'

Francuzi smatraju da ih upravo taj pridjev – kartezijanski, što znači nestrastven, logičan i nesentimentalan, ponajbolje opisuje. Konačno, on i potječe od Renéa Descartesa, francuskog matematičara i filozofa koji je poznat po svojoj izreci 'Mislim, dakle jesam'. Nakon njega Francuska je razvila moćnu matematičku tradiciju i odličan sustav poučavanja koji je njezine matematičare učinio najboljima na svijetu. Tome u prilog govori i činjenica da je od ukupno 52 dobitnika nagrade Fields Medal, koja se često naziva Nobelom za matematiku, čak jedanaestero njih iz Francuske. Samo Sjedinjene Države, koje su pet puta veće od Francuske, osvojile su više – 13. No i od tih trinaestero mnogi su porijeklom iz raznih drugih dijelova svijeta.

Jesu li kvanti krivi za krizu?

Neki financijski stručnjaci, međutim podozrivi su prema osebujnom stilu rada francuskih kvantova – smatraju da prerijetko izlaze iz učionica u kojima su naučili matematiku, da previše barataju modelima te da nemaju pravi dodir sa stvarnim tržištem, drugim riječima, da znaju zbrajati pikule, ali nemaju pojma što su one.

Nakon što je više vodećih globalnih financijskih institucija početkom 90-ih godina počelo zapošljavati vrhunske fizičare i matematičare na području upravljanja rizicima, regulatori su pomislili da je to najbolja praksa. No Riccardo Rebonato, vodeći stručnjak za tržišne rizike u Royal Bank of Scotland smatra da možda nisu poklonili dovoljno pažnje pitanju koliko su ti kvantovi stvarno relevantni u odlučivanju unutar velikih financijskih organizacija.

Kada su tržišta posrnula 2008, bivši francuski premijer Michel Rocard otišao je toliko daleko da je čak pariške profesore matematike optužio za 'zločin protiv čovječnosti'. U cijeloj priči nije dobro odjeknula ni činjenica da je 31-godišnji potpredsjednik Goldman Sachsa, u SAD-u optužen za prijevaru, diplomirao matematiku na jednoj od najpoznatijih francuskih škola Ecole Centrale de Paris.

No ne slažu se svi s ovako oštrim kritikama. Naime, neki misle da su francuski kvanti u recesijskoj storiji samo žrtveni jarci, a optužbe nepravedne, budući da oni ne mogu biti odgovorni za iskrivljene informacije kojima su raspolagali.

Tko god bio odgovoran za globalni problem, kriza je ipak ostavila traga na francuskim školama: studenti se danas teže odlučuju za studij financijskog inženjeringa, pa se broj brucoša značajno smanjio. Neki francuski tržišni regulatori predlažu da se čak uvedu ograničenja brzine na visokofrekventno trgovanje u kojem se koriste računalni algoritmi koji omogućuju munjevito trgovanje velikim vrijednostima.

U svakom slučaju, čini se da će francuski kvantovi prvo morati dokazati da je njihov rad u interesu cijelog čovječanstva, a ne samo malobrojne elite prije nego što ponovno zadobiju povjerenje javnosti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još