Znanost SJAJ NEPOBJEDIVOG UMA

Hawking za 70. rođendan o budućnosti čovječanstva

  • Autor: NJD
  • 10.1.2012 15:50:23
  • 10.1.2012 14:57:16

Prigodom svog 70. rođendana, koji je proslavio prije dva dana, slavni britanski fizičar Stephen Hawking odlučio je odgovoriti na niz odabranih pitanja slušatelja BBC-jevog radijskog programa Today

Iako je 2009. godine napustio položaj aktivnog profesora matematike na sveučilištu Cambridge, koji je davno prije njega obnašao sir Isaac Newton, Hawking se još uvijek vrlo aktivno bavi istraživanjima, popularizacijom znanosti, pisanjem i svojim studentima. Trenutno radi kao direktor istraživanja u Centru za teorijsku kozmologiju na Odjelu za primijenjenu matematiku i teorijsku fiziku na Cambridgeu - prilično dobro za 70-godišnjaka kojemu je u 21. godini dijagnosticirana amiotrofična motorička neuronska bolest i najavljen kratak životni vijek.

U razgovoru za BBC briljantni je profesor ponovio neke od svojih poznatih teza poput one da ćemo morati kolonizirati svemir želimo li izbjeći katastrofu. Vrlo je optimističan u pogledu organiziranja kolonija na Marsu, međutim vjeruje da će se ljudi proširiti i dalje u svemir.

Smatra da bi otkriće vanzemaljskog života bilo jedno od najvećih u povijesti, no nije baš siguran da bi njegov ishod bio isključivo pozitivan.

Predstavljamo vam izbor pitanja i Hawkingovih odgovora.

Je li postojalo vrijeme kada nije bilo ničega?

Podrijetlo svemira može se objasniti zakonima fizike bez ikakve potrebe za čudima ili božanskom intervencijom. Ovi zakoni predviđaju da je svemir spontano stvoren ni iz čega u stanju ubrzanog širenja. To se naziva inflacijom jer je nalik na cijene u trgovinama koje sve brže rastu. Vrijeme je definirano samo zajedno sa svemirom te nema smisla govoriti o vremenu prije početka svemira; to bi bilo kao da pitamo što je južnije od Južnog pola.

Kakav bi utjecaj na Einsteinovu teoriju relativnosti imalo otkriće da neutrini uistinu mogu putovati brže od svjetlosti?

Einsteinova teorija relativnosti predviđa da ništa ne može putovati brže od svjetlosti. Dakle, ako je eksperiment Opera točan i neutrini putuju brže od svjetlosti, onda je teorija relativnosti netočna. Međutim, ja ne vjerujem u rezultate Opere jer se ne slažu s mjerenjem brzine neutrina sa supernove SN1987A.

Neki ljudi pretpostavljaju da bi naš svemir mogao biti tek jedan od mnogih. Postoji li ikakav pojmljiv način da ikada otkrijemo i istražujemo druge svemire? Je li to uopće izvedivo?

Naš najbolji prijedlog za teoriju svega jest M-teorija (koja je proširenje teorije struna). Jedno od predviđanja M-teorije je da postoje mnogi različiti svemiri u kojima fizikalne konstante imaju različite vrijednosti. To može objasniti zašto su naše fizikalne konstante tako fino usklađene s vrijednostima koje su neophodne za postojanje života. Nije čudo da vidimo da su konstante lijepo podešene. Da nisu, ne bi bilo ni nas da ih promatramo. Jedan od načina da provjerimo ovu teoriju bilo bi traženje uzoraka u pozadinskom mikrovalnom zračenju koji bi ukazivali na sudare našeg svemira s drugim svemirima u dalekoj prošlosti.

Vjerujete li da će ljudska rasa preživjeti sva potencijalna razaranja i konačno kolonizirati zvijezde?

Moguće je da će ljudska rasa izumrijeti, no to nije neizbježno. Mislim da je gotovo sigurno da će za nekih tisuću godina Zemlju zadesiti neka katastrofa poput globalnog zatopljenja ili nuklearnog rata. Vjerujem da ćemo s vremenom uspostaviti samoodržive kolonije na Marsu ili na drugim tijelima u Sunčevom sustavu, međutim vjerojatno ne u narednih 100 godina. Optimističan sam i smatram da će napredak znanosti i tehnologije na kraju omogućiti ljudima da se prošire izvan Sunčevog sustava u udaljenije dijelove svemira.

Kako bi to utjecalo na čovječanstvo kada bi Kepler 22-b (nedavno otkriven planet nalik na Zemlju) zaista podržavao život?


Otkriće inteligentnog života negdje drugdje u svemiru bilo bi najveće znanstveno otkriće svih vremena. Međutim, bilo bi vrlo rizično pokušati komunicirati s vanzemaljskom civilizacijom. Kada bi nas vanzemaljci odlučili posjetiti, ishod bi mogao biti sličan dolasku Europljana u Ameriku. To baš nije prošlo najbolje po američke domoroce.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još