Znanost OBEĆANJA U ZADNJI ČAS

Smjena vlasti bit će spas za alternativne škole!?

Pluralizam u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj postoji na papiru, ali ne i u implementaciji, složili su se predstavnici nekoliko političkih stranaka u utorak u Europskom domu u Zagrebu na tribini koju su organizirale tri hrvatske alternativne škole – dvije waldorfske i jedna Montessori. Svi odreda obećali su da će, ako uđu u Sabor, učiniti sve kako bi se to promijenilo

Budući da ove dvije alternativne pedagogije s velikom tradicijom i ugledom u svijetu posljednjih godina u Hrvatskoj, unatoč ustavnim pravima, doživljavaju teško financijsko šikaniranje, ravnateljice triju škola odlučile su u predizborno vrijeme od političara zatražiti da se izjasne kako namjeravaju riješiti problem njihova marginaliziranja u vrijeme kada ih Češka, Slovačka, Rumunjska, Norveška, Belgija, Danska, Švedska, Finska i Estonija financiraju u stopostotnim iznosima, a sve druge razvijene demokratske zemlje sufinanciraju u značajnim postocima – primjerice Slovenija s više od 80 posto.

Od osnivanja sve gore


Ravnateljica Waldorfske škole u Zagrebu Lada Pekota Šenjug istaknula je da je u vrijeme kada je prva Waldorfska škola osnovana prije 18 godina, u teško vrijeme rata, tadašnja ministrica Vesna Girardi Jurkić vrlo ozbiljno shvatila demokraciju i pokazala da ima sluha za alternativno obrazovanje. 'Pune četiri godine potpuno nas je financirala država. Bilo je 50-ak učenika u prva tri razreda, a roditelji, među kojima sam bila i ja, za djecu su plaćali 60-ak kuna mjesečno', rekla je Pekota Šenjug. 'Bili smo u eksperimentalnom programu, a kada je nakon četiri godine došlo do smjene na čelu Ministarstva (ministrica je postala Ljilja Vokić, op. a.), preko noći smo ostali bez sredstava. Otada nadalje ovisili smo o slobodnoj volji, simpatiji i procjeni trenutnih ministara, a tako je i danas. 2008. smo se ponadali da je došlo do značajnog preokreta kada smo ušli u zakon sa solidnim rješenjem da ćemo dobivati 80 posto potrebnih sredstava. Bilo je to iznenađenje za nas, ali čini se i za Ministarstvo, koje se punih godinu dana ponašalo kao da je taj zakon nastao greškom. Svi naši fini pritisci da se poštuje zakon nisu urodili plodom, a konačno je 2009. odredba na temelju izgovora da je riječ o štednji preko noći izbrisana', rekla je zagrebačka ravnateljica.

Gordana Brzaj, ravnateljica Osnovne waldorfske škole u Rijeci, upozorila je da njezini učitelji plaću čekaju još od travnja. 'Pravo je čudo da smo još živi. Imali smo u šestom mjesecu raspravu unutar kolegija učitelja i roditelja i donijeli odluku da hrabro idemo dalje', rekla je Brzaj. 'Proljeće će odlučiti hoće li riječka škola moći ići dalje, a to ovisi i o vama', poručila je okupljenim političarima ravnateljica.

Zašto roditelji moraju plaćati dva puta?

Narcisa Buczynski, ravnateljica Osnovne škole Montessori, istaknula je da su sve alternativne škole osnovane građanskom inicijativom, a ne iz poduzetničkih interesa. Kada je Hrvatska zatvarala poglavlja o obrazovanju dobro joj je došao privid pluralizma za pokazivanje pred predstavnicima Europske unije, međutim njega ne bi bilo da nije bilo požrtvovnosti i izdržljivosti roditelja i djelatnika škola. 'Možda Hrvatska ta poglavlja ne bi ni zatvorila', upozorila je Buczynski. 'Svi mi plaćamo porez. Ja imam dvoje djece i platila sam dva mjesta u školi koja koristi netko drugi. Mi roditelji koji smo osnovali ovakve škole i učinili državi uslugu školovanje plaćamo dva puta.'

Zakon o sufinanciranju alternativnih škola u Hrvatskoj stupio je na snagu u kolovozu 2008, a njime je određeno pokrivanje 80 posto iznosa potrebnih za njihov rad. Za to je trebalo izdvojiti 4,5 milijuna kuna godišnje za sve tri škole, što je manje od pola promila ukupnog proračuna Ministarstva obrazovanja. No nakon godinu dana čekanja na isplatu, u srpnju 2009. zakonski je članak ukinut po hitnom postupku. Nakon toga škole su bile prisiljene potpisati sporazum da se odriču daljnjega potraživanja temeljem toga zakona, a zauzvrat za to što neće podizati tužbu za neisplaćena sredstva jednokratno im je isplaćen iznos od 1,6 milijuna kuna. Otada, sve tri škole zajedno godišnje dobivaju 750.000 kuna, što im je dovoljno za pokrivanje oko 10 posto troškova. Budući da nisu dobivale zakonom propisana sredstva, sve su bile prisiljene naplaćivati visoke školarine - od 950 kuna u walfdorfskoj u Rijeci, preko 1.200 u waldorfskoj u Zagrebu, do 2.000 kuna u školi Montessori. Unatoč tome što su jedva spajale kraj s krajem, pa se čak i zaduživale kod banaka kako bi opstale, odjednom su, protiv vlastite volje, postale elitne škole koje si mogu priuštiti samo bogati.

Političari: Financiranje ne bi smjelo biti problem

U ime ogorčenih roditelja ustao je nekadašnji voditelj popularne emisije za djecu 'Turbo Limach Show' Siniša Cmrk i od nazočnih političara zatražio da, umjesto načelne podrške alternativnim oblicima obrazovanja, jasno kažu što misle poduzeti. 'Mi ne spadamo u elitu. Recite znate li kako nas zakon tretira i kako to planirate promijeniti?', pitao je Cmrk.

Nenad Jarić Dauenhauer
Gvozden Flego i Miroslav Rožić
Predstavnik Kukuriku koalicije dr. sc. Gvozden Flego odgovorio je da 'ne bi trebalo podleći legislativnom optimizmu, koji je zapravo idiotizam', objasnivši kako nije toliko problem u zakonima koliko u njihovoj implementaciji i viziji u strukturama vlasti.

I svi ostali gosti tribine iz političkih krugova, Miroslav Rožić iz HSS-a, Kristina Čačić iz Laburističke stranke, Dorica Nikolić iz HSLS-a, Nedeljko Štefanić iz Hrvatske ekonomske inicijative te Drago Cmuk iz Saveza za građansku i etičku Hrvatsku, složili su se da bi resorno ministarstvo trebalo ispuniti obaveze o financiranju škola koje su regulirane zakonom. 'Ako se alternativne škole podržavaju zakonom, onda ih treba i financirati', rekla je odlučno Dorica Nikolić.

Često spominjani i iščekivani čelnik resornog ministarstva u sadašnjoj Vladi Radovan Fuchs nije došao na tribinu iako je najavio svoje sudjelovanje.

Dr. sc. Slavica Bašić, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zadru, skrenula je pozornost na još jedan problem alternativnih škola, onaj obrazovanja profesorskog kadra. Ministarstvo nikada nije ulagalo u obrazovanje alternativnih učitelja, a oni ne bi djeci trebali samo prenositi informacije, već prije svega biti uzor, rekla je dr. Bašić. 'Alternativne škole su moja prva ljubav, osobito zato što potječu iz prošlog stoljeća kada se iz jedne centralizirane školske građevine, koja se zvala herbartovski sustav, ponovno vratilo učitelju kao subjektu odgoja i obrazovanja, dalo mu se povjerenje, ali uz povjerenje se tražio i etos, a to znači da mu je interes djeteta na prvom mjestu', rekla je Bašić. Dodala je da je za pripremu alternativnog nastavnika kod kojeg je vrlo važno držanje do odgovornosti za dijete, potrebno najmanje dvije do tri godine dodatnog školovanja, a alternativna pedagogija se danas u Hrvatskoj sluša samo kao izborni kolegij, i to samo dva semestra.

SDP-ovac Flego za tportal je izjavio da se u političkim krugovima uglavnom mogu čuti dva obrazloženja za nefinanciranje alternativnih škola. 'Prvi je da nema dovoljno novca ni za javne škole, a kamoli za privatne. Drugi je da su privatne škole iz alternativnih pedagogija neusporedivo skuplje od javnih. Međutim, ukoliko privatnim školama damo visoki postotak troška po učeniku javnih škola, mislim da će to privatnim školama, dakle i alternativnim, strašno puno pomoći, a javni proračun neće biti na gubitku. Dakle, ja mislim da je situacija rješiva i uopće ne vidim problem', rekao je mogući budući ministar znanosti u eventualnoj vladi Kukuriku koalicije.

Istog mišljenja bio je i gost tribine dr. sc. David Brierly, profesor na Rudolf Steiner University Collegeu u Oslu u Norveškoj, gdje ima 40-ak škola koje vlada jednako podupire kao i javne. 'Hrvatska je na samom začelju Europe po broju alternativnih škola. Udio koji bi trebalo za njih izdvajati iz proračuna ne mjeri se u postocima već u decimalama promila. Stoga to ne može biti financijski problem', rekao je Brierly.

Kako se tribina bližila kraju, politički su predstavnici postajali sve rezolutniji u svojim najavama i obećanjima, a ravnateljica Pekota Šenjug nam je rekla: 'Dobro je da su to rekli u ovom trenutku, u predizborno vrijeme, sada je to sve dokumentirano.' Ako je vjerovati predizbornim obećanjima, čini se da od 2012. za alternativne škole u Hrvatskoj više ne bi trebalo biti problema, barem ne financijskih.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još