Znanost TEMELJ ZA BROJNE LIJEKOVE

Hrvat objavio rad koji bi mu mogao donijeti Nobela

Hrvatski znanstvenik Nenad Ban sa svojim je timom u posljednjem broju prestižnog časopisa Science objavio iznimno važan rad koji bi trebao omogućiti razvoj novih antibiotika, ali i lijekova za tretiranje tumora i genetskih oboljenja

Banova ekipa sa Švicarskog federalnog tehnološkog instituta (ETH) u Zürichu konačno je uspjela razotkriti strukturu ribosoma, staničnih tvornica proteina, u višim organizmima, odnosno eukariotima. Ribosomi eukariota znatno su veći i složeniji od onih u jednostaničnim prokariotskim organizmima kao što su primjerice bakterije.

Banov rad bio je vrlo zapažen još 2009. godine kada je Nobelova nagrada bila dodijeljena upravo za istraživanje ribosoma. Naime, on je bio član laboratorija Thomasa Steitza koji je 2000. godine na Sveučilištu Yale otkrio strukturu prokariotskih ribosoma. Štoviše, bio je prvi autor triju radova koji su Steitza doveli do Nobela, te su mnogi očekivali da će ga i on dobiti. S ovim novim otkrićem pravda bi kroz koju godinu mogla biti zadovoljena.

'Ribosomi u višim organizmima, tzv. eukariotski ribosomi, jedni su od najsloženijih staničnih strojeva i imaju ključnu ulogu u životu na Zemlji jer su odgovorni za sintezu proteina na temelju genetske informacije pohranjene u molekulama DNA', objasnio je za tportal dr. Ban.

Značaj ribosoma za medicinu

Priča o uspjehu

Nenad Ban (45) jedan je od najuspješnijih mladih hrvatskih znanstvenika. Nakon što je na zagrebačkom PMF-u diplomirao biologiju, studij je nastavio na Sveučilištu Kalifornija u Riversideu, gdje je doktorirao. Na Yaleu je radio u timu Thomasa Seitza koji je za istraživanja ribosoma dobio Nobelovu nagradu za kemiju 2009. Nakon što je u znanstvenim krugovima postalo jasno o koliko se značajnom rezultatu radi, otvorila su mu se vrata brojnih znanstvenih institucija. Imao je nekoliko ponuda vrhunskih sveučilišta u americi uključujući i prestižni Berkeley. No odlučio se za ETH u Zürichu jer je imao posebno dobru tradiciju i reputaciju u području strukturalne biologije. Strukturalna biologija je disciplina u znanosti na granici između biologije, kemije i biofizike koja proučava biološke procese i jedna je od najmoćnijih metoda u znanosti – donijela je relativno najveći broj Nobelovih nagrada – više od 20 samo za metodu rendgensko kristalografske analize kojom se Ban bavi. Na ETH-u su radili i hrvatski nobelovci Ružička i Prelog, ali i Roentgen i Einstein.

Hrvatski voditelj ciriškog tima ističe da su ribosomi također često mjesto djelovanja različitih lijekova, što ih čini osobito zanimljivima za medicinu.

'Zahvaljujući poznavanju struktura bakterijskih i eukariotskih ribosoma bit će primjerice moguće razvijati bolje antibiotike protiv rezistentnih bakterija. Kod svih antibiotika važno je da se oni vežu na bakterijski ribosom, a ne na ribosome u našim stanicama. Uspoređivanje struktura bakterijskog ribosoma s našim olakšava razvijanje novih antibiotika koji će djelovati isključivo na bakterijske stanice. Pored toga, naša publikacija prikazuje i vezivanje spoja koji sprječava sintezu proteina. Taj spoj se veže na isto mjesto na eukariotskom ribosomu kao i prirodni spojevi s jakim protutumorskim djelovanjem. Stoga će ovi rezultati također otvoriti mogućnosti za razvoj novih lijekova protiv raka.

Istraživanje prokariotskih (bakterijskih) ribosoma prepoznato je 2009. godine Nobelovom nagradom koja je dodijeljena Thomasu Steitzu, Venki Ramakrishnanu i Adi Yonath. Međutim, interes da se na sličan način ostvari uvid u mnogo kompleksnije eukariotske ribosome uvijek je bio velik. Mnogi laboratoriji, uključujući gore spomenute grupe, radili su na tom problemu. Sada, deset godina nakon otkrića prvih struktura bakterijskih ribosoma, mi smo uspjeli objaviti prve radove koji opisuju strukturu ribosoma u višim organizmima', rekao je dr. Ban.

Uzbudljiva znanstvena utrka

Prvi rad Banova tima na temu ribosoma u višim organizmima od kvasca do čovjeka objavljen je u časopisu Science krajem prošle godine. Kako to često biva u vrhunskim istraživanjima, rezultati su potaknuli pravo natjecanje u koje se uključila i jedna skupina znanstvenika na francuskom sveučilištu u Strasbougu.

'Uslijedila je utrka tko će prvi riješiti strukturu eukariotskih ribosoma', kaže dr. Ban. 'Krajem 2010. francuska grupa je prva povukla obarač i objavila rad u kojem je prikazala preliminarne podatke o ribosomima, no ne i strukturu. Naša publikacija uslijedila je mjesec i pol kasnije i po prvi puta opisala kompletnu strukturu male ribosomske podjedinice (ribosom sačinjavaju dvije podjedinice odgovorne za različite aspekte sinteze proteina). Nakon toga nastavila se utrka na rješavanju strukture velike ribosomske podjedinice i otkrivanju izgleda cijelog eukariotskog ribosoma. Naša publikacija, objavljena ovaj tjedan u časopisu Science, konačno je zaokružila otkrivanje kompletne strukture eukariotskog ribosoma', objasnio je hrvatski znanstvenik.

 

Funkcioniranje ribosoma

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još