Znanost RAD U PRESTIŽNOM ČASOPISU

Hrvati na tragu lijeka protiv tumora, kapi i srčanog udara

Hrvatski znanstvenici dr. sc. Dea Slade i dr. sc. Ivan Ahel sa svojim su timom nedavno objavili važan rad u prestižnom časopisu Nature koji bi kroz nekoliko godina mogao rezultirati terapijama za liječenje nekih oblika tumora, ali i infarkta i moždanog udara

U svojem istraživanju autori su prvi put detaljno opisali strukturu enzima PARG (poli-ADP-riboza-glikozilaza), koji je otkriven prije 40 godina. Do njihovog otkrića znanstvenici su bezuspješno pokušavali pročistiti PARG iz sisavaca, uvjereni da je poli-ADP-ribozilacija prisutna samo u višim organizmima. No tim pod vodstvom dr. Ivana Ahela na Paterson Institutu u Manchesteru konačno je utvrdio da je PARG prisutan i u bakterijama, mada u daleko jednostavnijem obliku, što je olakšalo pročišćavanje i određivanje njegove strukture.

Dr. Slade kaže da je zahvaljujući dobroj ideji, timskom radu sa strukturnim biolozima i uz dosta sreće, njihova ekipa do ovog značajnog otkrića došla u samo dvije godine intenzivnog rada.

'Poli-ADP-ribozilacija je post-translacijska modifikacija proteina', objašnjava hrvatska znanstvenica. 'Nakon sinteze proteina u stanici dolazi do njihove modifikacije vezanjem različitih funkcionalnih skupina, poput hidroksilne, karboksilne, acetilne, fosforne, kao i malih molekula, poput šećera, ubikvitina i poli-ADP-riboze. Modifikacijom proteini poprimaju nova svojstva, koja određuju njihovu aktivnost, interakciju s drugim molekulama te sudbinu u stanici. Poli-ADP-ribozilacija proteina važna je za brojne biološke procese, poput popravka DNA, restrukturiranja kromatina, transkripcije, stanične diobe, stanične smrti i starenja. Poli-ADP-ribozu (PAR) sintetizira polimeraza PARP, a razgrađuje glikozilaza PARG. Struktura i mehanizam djelovanja PARP-a poznati su već dugo, što je omogućilo dizajn inhibitora ovog enzima. Jedan od takvih inhibitora pod imenom Olaparib već se pokazao učinkovitim u liječenju tumora dojke, jajnika i prostate u drugoj fazi kliničkih ispitivanja. Olaparib djeluje ciljano na tumorske stanice bolesnika s naslijeđenim mutacijama gena BRCA1 i BRCA2. Sprečava tumorski rast tako što blokira popravak DNA i uzrokuje smrt tumorskih stanica.

Premda su klinička ispitivanja ovog inhibitora započeta još 2008, on neće biti dostupan na tržištu prije 2015. jer je potrebno potvrditi njegovu učinkovitost i neštetnost na širokom spektru bolesnika.'

Moguća primjena otkrića

Dr. Slade kaže da inhibicija PARG-a ima velike mogućnosti u liječenju tumora poput melanoma, ali i u sprečavanju infarkta i moždanog udara. Otkriće strukture bakterijskog PARG-a prvi je korak u razvoju odgovarajućih inhibitora. Sljedeći korak je riješiti strukturu ljudskog PARG-a kako bi se dizajnirali specifični i učinkoviti inhibitori koji bi djelovali u ljudskom organizmu i ispitala njihova primjenjivost u kliničke svrhe.

Put do otkrića

Dr. Slade kaže da ju je uvijek zanimala znanost, u koju je ulagala veliku energiju, međutim ističe da joj put do uspjeha nije uvijek bio ni lak ni jednostavan.

'Suradnju s Ivanom započela sam još u Parizu pred kraj svog doktorata, u vrijeme kada sam radila u laboratoriju prof. Miroslava Radmana', priča mlada hrvatska znanstvenica.

Biografija

Dea Slade je rođena u Zagrebu gdje je paralelno završila studij molekularne biologije i farmacije kao student s najboljim prosjekom ocjena u generaciji. Od 2005. do 2009. radila je doktorat u laboratoriju prof. Miroslava Radmana u Parizu u području bakterijske genetike. Dobitnica je prestižne doktorske stipendije Boehringer Ingelheim Fonds i hrvatske državne nagrade za znanost. Tijekom doktorata objavila je radove u časopisima Nature i Cell na temu mehanizma popravka DNA u bakteriji Deinococcus radiodurans, koja je otporna na visoke doze zračenja. 2010-2011. boravila je na postdoktorskom usavršavanju iz područja biokemije u laboratoriju dr. Ivana Ahela na Paterson Institute for Cancer Research u Manchesteru. Trenutno razmatra mogućnosti za buduću poziciju.

'Ivana sam poznavala još iz studentskih dana kad sam pod vodstvom njegove supruge Dragane radila diplomski rad. Njegova ideja jako me je zaintrigirala, a ubrzo se pokazala plodonosnom. Suradnja s njim došla je u pravom trenutku jer sam u Parizu prolazila kroz vrlo teško razdoblje svoje akademske karijere. Iskustvo u Manchesteru bilo je sušta suprotnost mojim pariškim doživljajima i vratilo mi je vjeru u znanost. Ivan je stalno prisutan u laboratoriju, dostupan u svako doba, drži sve pod kontrolom i pruža potpunu znanstvenu podršku. Sve to bilo je ključno za moju efikasnost i zadovoljstvo u istraživačkom radu. U Manchesteru pauze za kavu nisu bile dio puta prema uspjehu, a sposobnosti i radne kvalitete se ne ocjenjuju prema društvenoj popularnosti, već vlastitom radu i zalaganju.'

Hrvatski mediji ne cijene dovoljno znanstvenice

Dr. Slade kaže da se u središtu pažnje hrvatskih medija previše rijetko nađu žene znanstvenice koje su ostvarile uspjeh u inozemstvu.

'Primjerice, dr. Dragana Ahel, koju smatram najboljim znanstvenikom s kojim sam dosada radila, objavila je radove kao prvi autor u časopisima Nature i Science dvije godine za redom. Dr. Ivana Bjedov također je objavila vrhunske radove kao prvi autor u časopisima Science i Cell Metabolism. Premda ove znanstvenice ne žude za medijskom pozornošću, bilo bi lijepo kad bi se ponekad progovorilo i o njihovim uspjesima', ističe dr. Slade.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još