Znanost VOZAČI, PALITE SVJETLA

Ne zaboravite pomaknuti sat, dani postaju još kraći

Hrvatska i veći dio Europe, uz izuzetak Islanda, ove će godine pomaknuti satove na zimsko računanje vremena u noći 29. na 30. listopada

Kazaljke na satu tada će se pomaknuti jedan sat unatrag, s dva sata na jedan, čime će se te noći dobiti jedan sat spavanja više. Nakon pomicanja sata, dani će u poslijepodnevnim satima postati kraći. Sunce će u Zagrebu, umjesto u 17.46, zaći u 16.46, u Splitu u 16.40, a u Rijeci u 16.53.

Pomicanje kazaljki ne provode sve države svijeta, a ni one koje ih pomiču ne čine to u isto vrijeme. Primjerice u Kanadi i SAD-u satovi se ove godine pomiču u noći sa 5. na 6. studenog.

Zanimljiv je i slučaj Rusije, Bjelorusije i Ukrajine koje su od ove jeseni odlučile prestati s praksom pomicanjem kazaljki, pa više neće imati ljetno i zimsko vrijeme.

Upitna korist

Iako je pomicanje kazaljki na satu uvedeno uglavnom radi štednje energije (američki političar i znanstvenik Benjamin Franklin hvalio je Parižane da štede svijeće jer ustaju sa zorom i liježu sa sumrakom), ono ima i brojne kritičare. Neki ističu da komplicira računanje vremena, a drugi da povećava broj prometnih nesreća i pospješuje loše raspoloženje.

Znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge prošle su godine izračunali da bi se produženjem dana u večernjim satima u Velikoj Britaniji čak mogla uštedjeti struja te da bi se emisija CO2 smanjila za najmanje pola milijuna tona. Neke ranije britanske studije iz 60-ih godina pokazale su da svjetlije večeri smanjuju broj nesreća u prosjeku za oko 100 te da pogoduju turizmu. Zbog svega toga ovih se dana pred britanskim zastupnicima našao prijedlog da se provedu eksperimenti u kojima bi se na neko vrijeme odustalo od pomicanja satova.

Zimska depresija

Kada se kazaljke ne bi micale, duži dani bi također povoljno djelovali na ljude koji imaju problema sa sezonskim poremećajem raspoloženja. Naime, smanjena izloženost svjetlu u kasnu jesen i zimu kod osjetljivijih ljudi izaziva tzv. zimske depresije. Mnogi su ljudi slabije raspoloženi tijekom zime, a između dva i pet posto stanovništva svijeta mora potražiti pomoć liječnika. Znanstvenici smatraju da nedostatak svjetla smanjuje lučenje hormona serotonina, važnog za raspoloženje, dok povećava lučenje melatonina koji djeluje uspavljujuće, a kod životinja potiče hibernaciju. Zimske depresije najviše pogađaju žene u dobi između 30. i 40. godina.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još