Znanost NADA ZA MILIJUNE

Hrvat otkrio lijek protiv raka gušterače, pluća, kože...

Skupina znanstvenika iz poznate američke biotehnološke tvrtke Genentech, u kojoj radi i Hrvat Domagoj Vučić, otkrila je spoj SMAC kojim bi se za koju godinu mogle liječiti neke od najopasnijih vrsta tumora

Prema izvješću predstavljenom u uglednom časopisu Science, Vučićev je tim pronašao kemikaliju koja uzrokuje smrt tumorskih stanica i zaustavlja rast tumora.

Stanice raka imaju više vrsta mehanizama kojima se koriste za nekontrolirani rast, neovisnost o faktorima koje druge normalne stanice trebaju za preživljavanje te za otpornost na vanjske (izvanstanične) i unutarnje (unutarstanične) faktore koji mogu dovesti do zaustavljanja njihova rasta i smrti. Zbog toga su tumori izuzetno otporni i vrlo agresivni.

'Proteini koji blokiraju apoptozu ili programiranu smrt stanica često su u tumorskim stanicama prisutni u većim količinama nego u normalnim', rekao je za tportal dr. Vučić. 'To tumorskim stanicama omogućuje uspješnije odolijevanje faktorima koji mogu ugroziti njihovo preživljavanje. Mi smo stoga napravili spojeve, koji se zovu IAP antagonisti ili SMAC mimetici, a vežu se na grupu IAP proteina (inhibitora apoptoze), čime potiču smrt stanica raka, pogotovo kada se koriste u kombinaciji s kemoterapeutskim agensima koji čine isto.'

Predstoje godine ispitivanja

Prema strogim znanstvenim kriterijima spoj se još uvijek ne može smatrati lijekom jer tek treba proći rigorozna testiranja. Genentechov tim je dokazao da se metoda može uspješno primijeniti na određenim tipovima tumora dojke, gušterače i melanoma, trenutno se istražuje njezin učinak na plućima i crijevima, no njena prava efikasnost morat će se dokazati u opsežnim kliničkim ispitivanjima. Ohrabruje činjenica da su spojevi već pokazali djelotvornost u eksperimentima na miševima kod kojih uspješno blokiraju rast tumora.

'Međutim, to ne znači ništa dok se ne dokaže sigurnost i efikasnost spojeva u kliničkim ispitivanjima s ljudskim tumorima. Trenutno završavamo prvu fazu ispitivanja u kojoj smo dokazali da su sigurni i da ne uzrokuju neželjene nuspojave. Sada predstoje druga i treća faza u kojima se ispituje efikasnost spojeva kod oboljelih od raka u kliničkim istraživanjima. Ona će se vjerojatno provoditi u kombinacijama s kemoterapeuticima i ciljanim antitumorskim agensima, a trajat će još oko pet godina. Toliko je vremena potrebno da se tretira stotine pacijenata u strogo kontroliranim kliničkim ispitivanjima', rekao je hrvatski znanstvenik.

Kratka biografija

Domagoj Vučić rođen je i odrastao u Zagrebu, gdje je 1992. godine diplomirao molekularnu biologiju na PMF-u. Nakon što je godinu dana radio kao asistent na PMF-u, poslao je molbe na nekoliko američkih sveučilišta i izabrao Sveučilište Georgia, gdje je 1998. godine doktorirao na temi iz genetike. Iste godine došao je na postdoktorat u laboratorij Vishve Dixita u Genentechu. Od 2001, tri godine nakon što je stigao u Genentech, vodi vlastiti laboratorij. Radi na istraživanjima vezanima uz tretman tumora otpornih na kemoterapiju i zračenje.

Dr. Vučić u Genentechu radi već 13 godina. Kaže da je to jedna od rijetkih firmi u kojoj se puno polaže na bazična istraživanja i ispitivanja mehanizama ljudskih bolesti.

'Mi vjerujemo da znanstvenici, kada raspolažu opsežnim znanjem o bolesti, mogu naći ciljan, efikasan i siguran tretman', ističe dr. Vučić. Smatra da je tajna Genentechova uspjeha u činjenici da se u njemu u predklinička i klinička istraživanja godišnje ulažu na stotine milijuna dolara. 'Vrlo malo kompanija, pa i država u svijetu može si takvo nešto priuštiti', ističe dr. Vučić.

Znanost treba voljeti

Naš sugovornik kaže da održava kontakt s kolegama u domovini, skoro svake godine dolazi u Hrvatsku, a uvijek mu je drago kada netko od hrvatskih znanstvenika uspije na svom profesionalnom planu.

Na naše pitanje kako da mladi hrvatski znanstvenici, koji u Hrvatskoj teško vide perspektivu za napredak u svojim područjima interesa, nađu nadahnuće za težak rad, Vučić je poručio da je 'znanost divno zanimanje ako je čovjek zaljubljen u svoj posao'.

'No ako netko doživljava znanost kao bilo koji drugi posao, onda treba znati da ima puno unosnijih zanimanja, poput bankarstva. Onima koji su stvarno zagrijani za znanost poručio bih da se smišljeni trud na kraju isplati. U nekim sredinama poput moje može se udobno živjeti od znanstvene plaće, dok je u Hrvatskoj to još uvijek cilj kojem se teži. No htio bih napomenuti da i ovdje, gdje su znanstvene plaće pristojne, kolege koji rade u financijskom ili upravnom dijelu firme uglavnom zarađuju puno bolje. Neki principi su ipak univerzalni.'
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još